Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja, argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.

Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija, budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete. Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija – kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve, vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva, poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima, a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru, poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.

H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.

U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje knjige uz svaku temu predavanja.

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti (seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   1. seminarske obveze – 30 %
   2. kolokvij – 20 %
   3. kolokvij – 20 %

1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

       1. usmeni ispit – 30 %