Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 1., 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij psihologije: 1.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Razvoj država i društava i međukulturalni utjecaji u jugoistočnoj Europi
Kratica predmeta IZBP-135 Šifra predmeta 177691
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tado Jurić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail tado.juric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706674
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je usvajanje povijesnih znanja potrebnih za razumijevanje suvremenih procesa u državama jugoistočne Europe te stjecanje analitičkih sposobnosti potrebnih za stručno praćenje društvenih i političkih procesa u jugoistočnoj Europi.

Kolegij se sastoji iz pet blokova. U prvom se studente uvodi u razumijevanje ključnih pojmova. U drugom se obrađuje Bosna i Hercegovina, koja se u političkim znanostima uzima za tipičan primjer podijeljenog društva i fragilnu državnu tvorevinu. Treći blok govori o Srbiji, jednoj od država čiji je nacionalni i državotvorni program u značajnoj mjeri utjecao na političku dinamiku Jugoistočne Europe. U ovom bloku se studente uvodi u izvore i glavne značajke srbijanske politike tijekom devedesetih godina i nakon 2000. godine, a osobita se pažnja posvećuje karakteru srpskoga državotvornog programa i obilježjima srpskog nacionalizma.  Dio kolegija koji obrađuje političko uređenje Hrvatske okvirno prikazuje političke ideje na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljeću, obrađuje procese tranzicije i naposljetku europeizacije hrvatskog društva i države.

Završni dio kolegija se bavi metodom komparativne političke znanosti i komparativne historije kojom će se usporediti stupanj europeizacije države i društava u Srbiji, Hrvatskoj i BiH.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Objasniti povijesne i aktualne procese u jugoistočnoj Europi (državotvorni programi i obilježja nacionalizma u Jugoistočnoj Europi). 2. Opisati najvažnije značajke glavnih političkih i društvenih procesa u jugoistočnoj Europi u novom vijeku. 3. Analizirati procese prožimanja različitih kulturnih utjecaja na prostoru jugoistočne Europe. 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize izvora i literature 6. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 7. Formirati stav prema kojem su sve vrste agresivnog nacionalizma i totalitarnih projekata neprihvatljivi.
Literatura
Obvezna

M. Todorova, Imaginarni Balkan, Zagreb 2015.; Hrvatski identitet, Zagreb 2011.; Lj. Antić, Velikosrpski nacionalni programi, Zagreb 2007.; M. Kasapović, Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Zagreb 2005. (Odabrana poglavlja iz navedenih dijela)

Dopunska

Serijal Alkemija Balkana: Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 2014.; Serijal Alkemija Balkana: Srbija, Sarajevo, 2014.; L. Perović, M. Obradović, D. Stojanović (ur.), Srbija u modernizacijskim procesima XX veka. Beograd 1994.; I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002.; Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb 2006.; N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; K. Luketić: Balkan: od geografije do fantazije, Zagreb 2013, M. Todorova: Konstrukcija zapadnog diskursa o Balkanu. Gainesville, 1996.; T. Cipek, Tihomir i J. Vrandečić (ur.), Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji, zbornik radova, Zagreb 2007.; N. Malcolm, Povijest Bosne. Zagreb i Sarajevo 1995., N. Malcolm, Kosovo: kratka povijest. Sarajevo, 1998.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje  70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarski rad, kontinuirano praćenje aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje
  2. Završni ispit (pismeni)
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarske obveze – 35%
  • aktivnost na nastavi (priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) – 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • pismeni – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Seminarski rad 0.8 35
Aktivnost na nastavi 0.8 35
Ukupno tijekom nastave 2.4 70
Završni ispit 0.6 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. I. blok Uvodno predavanje: balkanizam, Balkan i Jugoistočna Europa.
2. Odnos imperijalnih sila prema Jugoistočnoj Europi.
3. Proces formiranja nacija u Jugoistočnoj Europi.
4. II. blok: Bosna i Hercegovina Povijest podijeljenog društva u Bosni i Hercegovini. Utjecaj Katoličke crkve na formiranje i očuvanje hrvatskog identiteta u BiH.
5. Rat 1992-1995: dezintegracija društva i države . Političke posljedice rata: teritorijalizacija etničkih segmenata i političke ideologije.
6. Konsocijacijski model u Bosni i Hercegovini: institucije, mehanizmi, pravila i problemi funkcioniranja.
7. III. blok: Srbija Nastanak i obilježja srbijanske države u 19. i početkom 20. stoljeća.
8. Značajke srpskog nacionalizma i srbijanske politike u dvjema jugoslavenskim državama.
9. Srbijanska država za vrijeme Slobodana Miloševića i nakon 2000. god.: nestanak SR Jugoslavije i raspad Državne zajednice Srbije i Crne Gore. Kosovo.
10. Perspektive konsolidacije srbijanske demokracije.
11. IV. blok: Hrvatska Hrvatske državotvorne koncepcije u 19. st.
12. Hrvatske državotvorne koncepcije u 20. st.
13. V. blok: komparativna historija Komparacija razvoja državnosti u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.
14. Komparacija procesa europeizacije u Jugoistočnoj Europi. Europska unija i Jugoistočna Europa, prošlost i budućnost odnosa.
15. Evaluacija.
Seminari
Tjedan Tema
1. Diskurs balkanizam, Balkan i Jugoistočna Europa.
2. Geopolitički interesi imperijalnih sila u Jugoistočnoj Europi u 19. st.
3. Veza religije i nacije u Jugoistočnoj Europi.
4. Dezintegracija Bosne i Hercegovine i tijek rata.
5. Nastanak i obilježja srbijanske države u 19. i početkom 20. stoljeća.
6. Značajke srpskog nacionalizma.
7. Nacionalizam i sport.
8. Srbija za vrijeme Slobodana Miloševića.
9. Povijest kosovskog problema u Srbiji.
10. Hrvatske državotvorne koncepcije u 19. st.
11. Hrvatske državotvorne koncepcije u 20. st.
12. Totalitarni sustavi na području Jugoistočne Europe.
13. Pregled odnosa Hrvati i Srbi.
14. Političke ideologije u Bosni i Hercegovini.
15. Političke ideologije u Srbiji.