Prvi svjetski rat bio je globalni rat koji se od 1914. do 1918. vodio na kopnu, moru i u zraku između mnogih država s nekoliko kontinenata, a ujedno i prvi totalni rat s milijunima vojnika na bojištima i milijunima civila koji su u pozadini radili za ratne potrebe. U ratu su sudjelovali, patili i pogibali i brojni Hrvati. U paklu stravičnih sudara doista se srušio svjetski poredak kakav je dotad postojao. Neke su stare države propale, a nastale su mnoge nove. Europa je polako gubila vodeću ulogu u svijetu, a Sjedinjene Američke Države su prvi put nastupile kao svjetska sila. Nestalo je višestoljetne habsburške vladavine, a hrvatske su zemlje na kraju rata ušle u jugoslavensku državu koja je bila rezultat ideje o južnoslavenskom zajedništvu s jedne i cijena za izbjegnutu podjelu hrvatskih zemalja na kraju rata s druge strane. Cilj predmeta je upoznati studente s općim značajkama, problemima i procesima u Hrvatskoj, Europi i svijetu tijekom „Velikog rata“ u komparativnoj perspektivi izvana i iznutra. Studenti će na predavanjima i u seminaru raščlaniti europske aspekte međunarodnih odnosa prije rata, vrjednovati korijene sukoba, pitanje krivnje i početak globalne katastrofe, usvojiti temeljna znanja o ratu na kopnu, moru i u zraku tijekom četiri ratne godine, usporediti sudare na bojištima i stanje u pozadini u hrvatskom i globalnom kontekstu, analizirati kontinuitete i promjene u Hrvatskoj tijekom rata u komparativnoj perspektivi te opisati svjetske i hrvatske promjene uzrokovane završetkom Prvoga svjetskoga rata.

B. Krizman, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Zagreb 1989.;  P. Renouvin, Europska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb 2008.

C. Clark, Mjesečari. Kako je Europa krenula u rat 1914., Zagreb 2018.; R. Gerwarth, Pobijeđeni. Zašto nije završio Prvi svjetski rat 1917.-1923., Zagreb 2018.; L. Kardum, Suton stare Europe: europska diplomacija i Prvi svjetski rat, Zagreb 2009.; M. Kolar, Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvoga svjetskog rata, Slavonski Brod 2008.; J. Pavičić (gl. ur.), Prvi svjetski rat, Dvostrani leksikon: hrvatski i srpski pogled, Zagreb 2016.; M. Rauchensteiner, Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije, Zagreb 2019.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje, prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   • seminarske obveze – 20%
   • kolokvij – 25%
   • kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)