Ciljevi predmeta:
Cilj je predmeta u prvom redu upoznati studente s različitim sredstvima komunikacije koja su se koristila kroz povijesne epohe, od vremena usmene (oralne) komunikacije pa do suvremenih elektroničkih medija, u službi boljega razumijevanju „komunikacije“ u njezinim temeljnim sastavnicama i funkcijama unutar jednog društva i kulture. Istovremeno će biti posredovano znanje o povijesnom razvoju komunikacije u Hrvatskoj. Uz stjecanje osnovnih informacija s tih područja, studenti trebaju naučiti upotrebljavati povijesnu građu i literaturu u istraživanju, te vježbati prezentaciju rezultata istraživanja kako u znanstvenom obliku tako i u medijskim prikazima.

Sadržaj predmeta:
U okviru predmeta bit će prezentirana klasična podjela povijesti komunikacije na četiri velike „kulture“: usmena (oralna) kultura, kultura ručnoga pisma, tipografska kultura, kultura elektronskih i elektroničnih medija. Posebna će se pozornost posvetiti (tehničkim) inovacijama koje su utjecale na prijelaz iz jedne epohe u drugu: usvajanje jezika, otkriće pisma, izum tiska pomoću pomičnih znakova, tehnologije snimanja i prijenosa zvuka i slike na daljinu, te konačno konvergencija u digitalnom zapisu. Usporedo s time bit će obrađeni počeci pismenosti u Hrvatskoj na temelju kamenih i rukopisnih spomenika, pojava knjigotiska i počeci periodičnoga tiska, uključujući preporodno razdoblje i 1848. godinu; zatim razvoj od stranačkoga do informativnoga novinarstva; od komunikacijskih sustava totalitarnih režima do medija u pluralističkoj demokraciji; pojava i razvoj radija i televizije, te konačno nagli procvat novih medija. U prikazu ovih tema pažljivo će se pratiti uvjetovanost medija i novinarstva društveno-političkim, gospodarskim, kulturnim i tehničkim okolnostima i okvirima. U seminaru studenti se susreću s medijima u njihovim povijesnim i sadašnjim oblicima.

Crowley, D.-Heyer, P. (1995). Communication in history. Technology, culture, society
White Plaine-N.Y.: Longman; Henderson, H. (2002). Suvremene komunikacije, Zagreb: SysPrint
Briggs A. – Burke P. (2011). Socijalna povijest medija, Zagreb: Pelago
Horvat, J. (2003). Povijest novinstva Hrvatske: 1771.-1939, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga; Novak, B. (1997). Novinstvo. U: Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva, ur. Igor Gostl, 130-224. ZagrebHorizont Press; Smoljan, I. (1997.). Hrvatsko novinstvo u dijaspori. U: Hrvatska dijaspora, ur. Ivo Smoljan, 111-210. Zagreb: Horizont Press; Moguš, M. (1997). Počeci hrvatskog tiskarstva. : Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva, ur. Igor Gostl, 23-26. Zagreb: Horizont Press; Juričević, B. (1997). Počeci knjige u Hrvatskoj. u: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva,ur. Igor Gostl, 74-90. Zagreb: Horizont Press.

Carey, J.W. (1990). Communication as culture. Essays on media and society. Boston: Unwin Hyman; McLuhan, M. (1986). Gli strumenti del comunicare. Milano: Garzanti; Patterson, G. (1990). History and communication. Harold Innis, Marshall McLuhan, the interpretation of history. Buffalo: University of Toronto Press; Winston, B. (1998). Media technology and society. A history: from teh telegraph to Internet. New York: Routledge; Schramm, W. (1988). The Story of Human Communication. New York: Harper and Row Publishers; Giovannini, G. (2003). Dalla Selce al Silicio. Milano: Libri Scheiwiller; Novak, B. (2005). Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga; Mataušić, J. M. (2002). Hrvatski katolički tisak – uloga i značaj. U: Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova, 727-757. Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Mučalo, M. (2002). Radio u Hrvatskoj. Zagreb: Fakultet političkih znanosti (str. 17-80.)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeno);
2) Završni ispit (usmeni);
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i kolokvija.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) kolokvij – 50%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30%