Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Zimski
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije		 Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 1., 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Povijest hrvatskog književnog jezika
Kratica predmeta IZB-181 Šifra predmeta 223249
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Milica Mikecin
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail milica.mikecin@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij je posvećen povijesti hrvatskog književnog jezika od njegovih početaka u srednjem vijeku preko prijelomnih povijesnih razdoblja njegova formiranja u 16. i 17. stoljeću, nastanka zajedničkog općehrvatskog književnog jezika u 19. stoljeću pa sve do suvremenog jezičnog stanja u 21. stoljeću. Na izabranim književnim i jezikoslovnim tekstovima studenti će se upoznati s povijesnim razvojem i osobitostima čakavskog, kajkavskog i štokavskog književnog jezika i procesom stvaranja općeg i jedinstvenog hrvatskog književnog jezika. Kolegij će prikazati povijesne okolnosti razvoja hrvatskog književnog jezika kao i važna pitanja hrvatskog jezičnog standarda
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Prepoznati osobitosti čakavskog, kajkavskog i štokavskog književnog jezika i uočiti njihovo postupno svođenje na tri narječja jedinstvenog općehrvatskog književnog jezika. 2. Objasniti na čemu se temeljilo i oblikovalo jedinstvo hrvatskog knjiženog jezika i koje su osobitosti njegova povijesnog razvoja. 3. Primijeniti stečene spoznaje o procesu hrvatske jezične standardizacije u sagledavanju suvremenog stanja hrvatskog jezika. 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 5. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu. 7. Promicati potencijal cjelokupnog baštinjenog jezičnog blaga iz predstandardnog razdoblja za daljnji razvoj hrvatskog književnog jezika.
Literatura
Obvezna

R. Katičić, Hrvatski jezik, Zagreb 2013. (izabrana poglavlja); M. Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 11993, 21995, 32009.; Z. Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 2002. (izabrana poglavlja).
Dopunska

S. Babić, Tisućljetni jezik naš hrvatski, Velika Gorica 1991. , str. 1-220; D. Brozović, Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb 2006., str. 83-279; D. Brozović, Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika, Zagreb 2008.; R. Katičić, Na kroatističkim raskrižjima, Zagreb 2008., str. 153-263.; S. Krasić, Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću – Hrvatski među šest svjetskih jezika, Zagreb 2004.; S. Krasić, Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII. stoljeću, Dubrovnik 2009.; Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća, sv. 1-3. Križevci 2005., 2007., 2008.; Lj. Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi., Zagreb 1965.; Lj. Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1971.; B. Oczkow, Hrvati i njihov jezik (poljsko izdanje 2006., hrvatski prijevod 2010); Povijest hrvatskog jezika, Ante Bičanić (ur.). sv. 1-6., Zagreb 2011.-2019.; M. Samardžija, Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 2004.; J. Vončina, Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb 1979.; http://ihjj.hr/iz-povijesti-hrvatskoga-jezika/#event-iz-povijesti-hrvatskoga-jezika
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    • seminarske obveze – 30 %
    • kolokvij – 20 %
    • kolokvij – 20 %
  2. Završni ispit – 30 % ocjene

usmeni ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.84 30
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 8. nastavni termin;
2. kolokvij – 15. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Pojmovno određenje i povijesni pregled razvoja hrvatskog književnog jezika
2. Jezik hrvatske srednjovjekovne rukopisne književnosti
3. Književni jezik hrvatskih tiskanih srednjovjekovnih knjiga
4. Jezik splitskog, hvarskog, zadarskog i dubrovačkog književnog kruga u 16. stoljeću
5. Jezik kajkavskog književnog kruga u 16. stoljeću
6. Ozaljski književni krug i nastojanja oko stvaranja zajedničkog hrvatskog književnog jezika na trodijalektalnoj osnovi
7. Čakavski i štokavski književni jezik u 17. stoljeću
8. Kolokvij
9. Prevlast novoštokavskog književnog jezika u doba prosvjetiteljstva
10. Kajkavski i štokavski knjiženi jezik u 18. stoljeću
11. Hrvatski književni jezik u vrijeme narodnog preporoda
12. Prijepor hrvatskih filoloških škola (zagrebačka, zadarska i riječka filološka škola)
13. Hrvatski vukovci i novoštokavska folklorna koine
14. Hrvatski književni jezik u drugoj polovici 20. stoljeća
15. Kolokvij
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela tema seminarskih radova i uvod u metodologiju rada
2. Ime jezika u hrvatskim srednjovjekovnim spomenicima (11. – 15. st.)
3. Od staroslavenskog do hrvatskog jezika (jezik liturgijskih i neliturgijskih srednjovjekovnih spomenika)
4. Renesansna književna koine
5. Ivan Pergošić, Decretum Tripartitum (1574.) i Antun Vramec, Kronika vezda znovič spravljena (1578.)
6. Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (1740.) i Pavao Riter Vitezović, Lexicon Latino-Illyricum (17. st.)
7. Faust Vrančić, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmati[c]ae et Ungaricae) (1595.), Bartol Kašić, Institutionum linguae Illyricae libri duo (1604.) i Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga (1651.)
8. Kolokvij
9. Šime Starčević, Nova ricsoslovica ilircska (1812.) i Matija Petar Katančić, Sveto pismo (1831.)
10. Andrija Jambrešić, Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples : in usum potissimum studiosae juventutis (1742.)
11. Antun Mažuranić, Slovnica Hèrvatska za gimnazije i realne škole (1859.)
12. Bogoslav Šulek, Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja (1874./1875.)
13. Tomo Maretić, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899.) i Ivan Broz – Franjo Iveković, Rječnik hrvatskoga jezika (1901.)
14. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.)
15. Kolokvij