|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2022. / 2023. |
Semestar |
Ljetni |
Studij:
Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije, Diplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija:
Diplomski sveučilišni studij povijesti: 1.;
Diplomski sveučilišni studij sociologije: 1., 2.;
Diplomski sveučilišni studij komunikologije: 1., 2.;
|
Usmjerenje |
Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću, Interkulturalna komunikacija i novinarstvo, Upravljanje i javne politike |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Nacionalna kultura u europskom kontekstu |
Kratica predmeta |
PODV241 |
Šifra predmeta |
135478 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
5 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
15 |
Seminari |
30 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Antun Pavešković |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Docent |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Nizom odabranih primjera pokazati što je to karakteristično za hrvatski kulturni identitet, kao i za njegovo europstvo. Interpretirati Hrvatsku, na razmeđi svjetova, kao izvjesnost trajno suočenu s raznorodnim, nerijetko i suprotnim kulturnim utjecajima. Evidentirati ono što ju je održalo kao etničku cjelinu: svijest o pripadnosti jednome kolektivu, o zajedničkom kulturnom naslijeđu te trajno sjećanje na srednjovjekovnu državnost kao svojevrsnu utopijsku nostalgiju koja je kompenzirala nedostatak državne samostalnosti. Prostudirati glavne smjernice i inačice te svijesti. Prikazati Hrvatsku kao paradigmu maloga naroda koji na rubu Europe, ali na geopolitički osjetljivu prostoru, uspijeva opstati zahvaljujući legitimacijskim praksama kulturne proizvodnje, osobito zanimljive u raznim naracijskolegitimacijskim zahvatima fikcijske, ideologijske, znastvenopovijesne naravi. Prikazati na jednoj strani nacionalno ekskluzivističke kulturne koncepte, kao rezultat zebnje pred sredobježnim prijetnjama i drugu krajnost, nadnacionalne kulturne i ideologijske koncepcije kao svojevrstan odgovor na vlastite skučene društvene prilike. Prikazati one kulturne fenomene kojima smo dali ravnopravan prinos europskoj kulturi, s osobitim naglaskom na činjenicu da je hrvatska kultura ne samo dio širega kulturnoga sklopa nego da je njezin identitet ujedno i identitet europskog kulturnog modela.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Interpretirati i razložiti specifične historiografske pojmove iz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji su izravno i neizravno utjecali na formiranje hrvatskog identiteta.
2. Vrednovati i tumačiti povijesne procese koji na razini kulturne prezentacije formiraju hrvatski identitet.
3. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti kauzalnost povijesnih procesa koji od srednjovjekovlja do vremena modernog globalizma dinamičkim mijenama formiraju hrvatski identitet.
4. Osposobiti polaznike da probleme identiteta shvate multidisciplinarno.
5. Kritički analizirati i interpretirati odabranu znanstvenu i stručnu literaturu.
6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad.
7. Prezentirati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje.
8. Voditi argumentirane rasprave te postavljati poticajna pitanja za raspravu.
9. Primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja.
10. Koristiti i primijeniti stečene vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja.
11. Pridržavati se etičkih načela u radu i vrednovanju društvenih okolnosti i povijesnih spoznaja.
|
Literatura |
Obvezna |
. Gross-A. Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV, Zagreb 2009. (odabrana poglavlja u dogovoru s nastavnikom); grupa auktora: Povijest Hrvata, sv. 2 (poglavlja o novijoj povijest, izbor u dogovoru s nastavnikom) i sv 3 (po izboru u dogovoru s nastavnikom), Školska knjiga, Zagreb 2005. i 2007.; M. Gross, Suvremena historiografija, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja u dogovoru s nastavnikom); John Burrow, Povijest povijesti. Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb 2010. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatski identitet. Zbornik, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja u dogovoru s nastavnikom).
|
Dopunska |
Seton-Watson, Nacije i države, Zagreb 1980.; R. Hackson – J. R. Lampe, Balkan Economic History 1550-1950, Bloomington, 1982.; I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988.; J. P. Taylor, Habsburška monarhija 1809-1918. godine, Zagreb 1990.; Lj. Boban, Hrvatske granice 1918-1993., Zagreb, 1995.; T. Berend – G. Ránki, Evropska periferija i industrijalizacija 1780.-1914., Zagreb, 1996.;
H.Kissinger, Diplomacija, Zagreb 1999.; H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Europi, Zagreb, 1997.; H. Matković, Povijest Jugoslavije. Hrvatski pogled, Zagreb 1998.; E. Hobsbawn, Nacije i nacionalizam, Zagreb, 1993.; I. Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije, Zagreb, 2000.; N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; J. Županov, Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, 2002.; V. Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb, 2003.; P. Burke, Očevid. Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003.; P. Connerton, Kako se društva sjećaju, Zagreb 2004.; D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004.; M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb, 2006.; P. Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006.; Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, ur. Oraić-Tolić, Dubravka et al., Zagreb, 2006.; Hobsbawm, Doba extrema, Zagreb, 2008.; I. Goldstein, Hrvatska 19182008., Zagreb, 2008.; I. Banac, Hrvati i Crkva. Kratka povijest hrvatskog katoličanstva u modernosti, Sarajevo-Zagreb, 2013.; D. Diner, Razumjeti stoljeće, Općepovijesno razmišljanje. Zagreb 2013.(NAPOMENA: Popis literature nije gotov, a ovisit će o dogovoru s nastavnikom sukladno odabranoj temi seminarskog rada.)
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 25%
- 1. kolokvij – 25%
- 2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Seminarsko izlaganje |
0.95 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.95 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.76 |
20 |
Ukupno tijekom nastave |
3.86 |
70 |
Završni ispit |
1.14 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
7. i 15. nastvani termin. |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Problem identiteta uopće. Specifikum nacionalnog identiteta. |
2. |
Specifikum europskog identiteta. Tzv. kozmopolitska Europa |
3. |
Hrvatska književnost kao samolegitimacijska praksa. |
4. |
Hrvatska književnost u europskom kontekstu. |
5. |
Dubrovnik kao jedno od ishodišta nacionalnog identiteta. Dubrovnik kao paradigma urbaniteta te kao središte jakog lokalnog identiteta i istodobno pripadnosti svijetu. |
6. |
Problem nacionalnog i nacionalističkog u odnosu spram globalnog. |
7. |
Problem hrvatskog situiranja u eropski kontekst: dvostrukost samoosjećaja – imperativ pripadnosti Europi kao simptom kolektivne frustracije rubnošću. |
8. |
Hrvatski udio u europskoj kulturi. |
9. |
Hrvatsko kulturno srednjovjekovlje. Srednjovjekovne književno-retoričke prakse. |
10. |
Hrvatski udio u humanizmu, reformaciji i protureformaciji. |
11. |
Hrvatski udio u svjetskoj ekonomskoj misli s posebnim osvrtom na Benka Kotruglija. |
12. |
Nadnacionalne utopije, s posebnim osvrtom na J. Križanića i dubrovački barokni slavizam te jugoslavenstvo kao izvorno hrvatsku ideju. |
13. |
Hrvatsko jezično pitanje. |
14. |
Eksluzivističke nacionalne koncepcije: Ivo Pilar, Ante Starčević. |
15. |
Katolička crkva u hrvatskoj povijesti i suvremenosti. |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Hrvatska znanstvena baština. |
2. |
Hrvatsko srednjovjekovlje. |
3. |
Hrvatski latinitet. |
4. |
Hrvatski prilog reformaciji i udio u protureformaciji. |
5. |
Biti Hrvatom – definicije i dvojbe oko nacionalnog. |
6. |
Srednjovjekovna književnost i retorika: Bašćanska ploča kao književno djelo. |
7. |
Hrvatska historiografija, s posebnim osvrtom na Ivana Luciusa kao začetnika i Stjepana Antoljaka kao auktora suvremene sinteze. |
8. |
Politička misao Starčevića i Strossamyera. |
9. |
Dubrovnik – nasljeđe i mjesto u kolektivnoj svijesti. |
10. |
Ozaljski kulturni krug. |
11. |
Hrvatsko jezično pitanje i mediji pismenosti. |
12. |
Crkva u Hrvata, kulturna uloga. |
13. |
Kompleks Jugoslavenstva. |
14. |
Što je Hrvatima Europa? |
15. |
Krleža kao pokušaj sinteze. |