Predmet se temelji na istraživanju raznolikosti kognitivnih  sposobnosti i emocionalnih karakteristika  koje omogućava uvažavanje i  prihvaćanje  različitosti prisutne u heterogenom razredu. Slijedeći  promišljanja od Maria Comoglia i  Carol Tomlinson nastojat će se nadopunjavati i integrirati  potrebe studenata, nastavnog programa i nastavnika.

Važnost individualnih razlika u učenju i poučavanju danas je tema od posebne važnosti i aktualnosti.  Brojna istraživanja i analize naglašavaju potrebu za poučavanjem koje poštuje različitosti studenata i  učenika u razredu. Predmet se temelji na istraživanju  raznolikosti kognitivnih  sposobnosti i emocionalnih karakteristika  koje omogućava uvažavanje i  prihvaćanje  različitosti prisutne u heterogenom razredu. Slijedeći  promišljanja od Maria Comoglia i  Carol Tomlinson nastojati će se  nadopunjavati i integrirati  potrebe studenata, nastavnog programa i nastavnika.

L. Costa, „Habits of mind“, A. L. Costa (Ed.), Developing Minds. A Resource book for teaching thinking (str. 80-86), 2002.; V. Vizek Vidović, V. Vlahović-Štetić, M. Rijavec, D: Miljaković Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN (str. 43-144; 219-300), 2003.; I. Sorić, Samoregulacija učenja: možemo li naučiti kako učiti. Jastrebarsko: SLAP (str. 15-69), 2014.

A. Haramina, S. Mališa, „Stručno usavršavanje, samoefkasnost nastavnika i diferencirano poučavanje“, B. Ćulum Ilić., I. Buchberger (ur.). Suvremeni trendovi i izazovi nastavničke profesije, Zbornik Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2020., 9-30; C. A. Tomlinson, How to differentiate instruction in mixed ability classrooms (2nd ed.). Alexandria, VA: ASCD, 2001.; R. M. Ryana, „Motivation and emotion: A new look and approach  for two reemerging fields“, Motivation and emotion, 31(1), 2007., 1-2.; Đ. Petrešević, I. Sorić, „Učeničke emocije i njihovi prediktori u procesu samoregulacije učenja“, Društvena istraživanja, 20(1), 2011., 211-232.; A. Mujagić, V. Buško, „Motivacijska uvjerenja i strategije  samoregulacije u kontekstu modela samoreguliranog učenja“, Psihologijske teme, 22(1), 2013., 93-115.; I. Burić, I. Sorić, Z. Penezić, „Strategije emocionalne regulacije u  ispitnim situacijama: Doprinosi osobina ličnosti, kognitivnih procjena i ispitnih emocija“, Psihologijske teme. 20(2), 2011., 277-298.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene nastavne obveze – uredno izvršeni i prihvaćeni radni zadaci i portfolio;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1) Nastavne aktivnosti – radni zadaci, kolokvij, portfolio.

2) Završni ispit – pismeni;

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0-49,9%

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene:

1) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

Radni zadaci – 20%

Kolokvij – 5 %

Portfolio – 45%

2) Završni ispit – 30% ocjene

Pismeni.