Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni), Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije
Godina studija:

Preddiplomski sveučilišni studij povijesti: 1., 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti (dvopredmetni): 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije: 1., 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij sociologije (dvopredmetni): 2., 3.;
Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije: 1., 2., 3.;

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatska pisana kultura
Kratica predmeta IZBP-185 Šifra predmeta 223919
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Milica Mikecin
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail milica.mikecin@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

U kolegiju će se proučavati hrvatska pisana kultura od 8. do 16. stoljeća, koja obuhvaća ranu latiničku, glagoljičku i ćiriličku pismenost. Naglasak će biti stavljen na višestoljetno supostojanje pismovne, jezične i književne ćirilometodske i zapadnoeuropske tradicije, odnosno na tropismenost i trojezičnost kulture hrvatskog srednjovjekovlja. Studenti će se na izabranim latiničkim, glagoljičkim i ćiriličkim rukopisnim spomenicima i tiskanim izdanjima upoznati s bogatom hrvatskom srednjovjekovnom i ranom novovjekovnom književno-jezičnom baštinom i njezinim odrazima u novijoj povijesti hrvatske pisane kulture.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Protumačiti pojam hrvatske pisane kulture i uočiti njezinu jedinstvenost unatoč kulturnoj policentričnosti, odnosno latinskom i bizantskom ishodištu i utjecaju; 2. Uvidjeti povijesne okolnosti preuzimanja latinice i latinskog jezika kao i nastanka glagoljice i hrvatske ćirilice i hrvatskostaroslavenskog jezika te utvrditi njihov odnos prema naslijeđenim ishodišnim jezicima i pismima; 3. Razlikovati, povezati i usporediti tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne kulture i odrediti njihovu vremensko-prostornu rasprostranjenost; 4. Objasniti razvoj i razlikovati osobine i tipove hrvatskog latiničkog, glagoljičkog i ćiriličkog pisma, uočiti složenost pisanja posebnih hrvatskih glasova latinskim pismom te procijeniti premoć i osobitu važnost glagoljaške sastavnice; 5. Steći potrebne vještine za čitanje, transkripciju i transliteraciju izabranih hrvatskih ranih latiničkih, glagoljičkih i ćiriličkih tekstova te za osnovnu književno-jezičnu analizu tih tekstova; 6. Prepoznati i opisati najvažnije spomenike hrvatske pisane kulture od 8. stoljeća do 16. stoljeća nastale na latinici, glagoljici i hrvatskoj ćirilici te prosuditi njihovu kulturno-povijesnu vrijednost; 7. Prikupiti stručnu i znanstvenu literaturu; 8. Napisati jasan i strukturiran pisani rad; 9. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje; 10. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

S. Damjanović, Hrvatski srednjovjekovni tekstovi: tri pisma i tri jezika, Zagreb, 2010. (https://glagoljica.hr); J. Bratulić, S. Damjanović, Hrvatska pisana kultura. 1. svezak: VIII. – XVII. stoljeće, Križevci, Zagreb, 2005.: 11-40; Hrvatska i Europa, sv. II. Srednji vijek i renesansa, Zagreb, 2000.: 169-223; 289-297; 299-316, 483-493; Povijest hrvatskoga jezika. 1. knjiga: srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009. (gl. ur. A. Bičanić) (www.croatica.hr): 9-57; 107-217.

Dopunska

J. Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995., 5-65; S. Damjanović, Slovo iskona, Zagreb, 2020.: 49-63; 205-307; Filologija, br. 62, Zagreb, 2014.; B. Fučić, Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi, Hrvatska i Europa I. Srednji vijek (VII. – XVII. stoljeće). Rano doba hrvatske kulture, Zagreb, 1997., 259-283; E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2006.; Hrvatska revija, br. 4, Zagreb, 2012.; A. Kapetanović, „Hrvatska srednjovjekovna latinica“, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31, 2005.; R. Katičić, Litterarum studia, Zagreb, 1998.; R. Katičić, S. P. Novak, Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske, Zagreb, 1988.; A. Nazor, Knjiga o hrvatskoj glagoljici. „Ja slovo znajući govorim…“ Erazmus naklada, Zagreb, 2008.; M. Šimić, Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine, Sarajevo, 2009.; D. Malić, Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Zagreb, 2004.; D. Malić, „Crkvenoslavenska jezična tradicija u hrvatskim latiničkim rukopisima 14. stoljeća“, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18, 1992.; M. Moguš, J. Vončina, Latinica u Hrvata. Radovi zavoda za slavensku filologiju 11; B. Zelić-Bućan, Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split, 2000.; M. Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Zagreb, 2013.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama, samostalnom radu i  kolokviju.

Način polaganja ispita
  • Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; samostalan rad, 1. kolokvij (pismeni);
  • Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
    • seminarske obveze – 30%
    • samostalan rad – 15 %
    • kolokvij – 25 %
  2. Završni ispit – 30 % ocjene

usmeni ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.84 30
Samostalni rad 0.42 15
Kolokvij-međuispit 0.70 25
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 15. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Temeljne odrednice hrvatske pisane kulture
2. Hrvatska rana latinička pismenost
3. Latinička pismenost na latinskom jeziku
4. Latinička pismenost na narodnom jeziku
5. Hrvatsko latiničko tiskarstvo
6. Hrvatska glagoljička pismenost
7. Ćirilometodsko naslijeđe u Hrvata
8. Zlatno doba hrvatskog glagoljaštva
9. Istočni i zapadni izvori hrvatskoglagoljičkih tekstova
10. Hrvatsko glagoljičko tiskarstvo
11. Obilježja hrvatske ćiriličke pisane kulture
12. Srednjodalmatinska, dubrovačka i bosansko-franjevačka ćirilička pismenost
13. Hrvatsko ćiriličko tiskarstvo
14. Naslijeđe hrvatske srednjovjekovne i rane novovjekovne pismenosti
15. Kolokvij
Seminari
Tjedan Tema
1. Kulturno-povijesno značenje Bašćanske ploče
2. Latinska epigrafika i najstarije liturgijske knjige (Splitski evanđelistar, Trogirski evanđelistar, Historia Salonitana – jezik i pismo)
3. Latinski liturgijski kodeksi (Biblia sollemnis, Misal Jurja iz Topuskog – jezik i pismo)
4. Prvi hrvatski vatikanski molitvenih, Žića svetih otaca (čitanje i transkripcija izabranih dijelova teksta)
5. Lekcionar Bernardina Splićanina (čitanje i transkripcija izabranog dijela teksta)
6. Tekst Očenaša na latinici, glagoljici i ćirilici: Početnica, Glagoljska i ćirilska tabla za dicu (učenja slova, čitanje i transliteracija)
7. Kulturno-povijesno značenje Bečkih listića i Grškovićeva odlomka apostola
8. Misal kneza Novaka, Hrvojev misal (čitanje i transliteracija izabranih dijelova teksta)
9. Pariška pjesmarica, Petrisov zbornik (čitanje i transliteracija izabranih dijelova teksta)
10. Misal po zakonu rimskoga dvora, Spovid općena (čitanje i transliteracija izabranih dijelova teksta)
11. Povelja Kulina bana, Povaljska listina, Povaljski prag (jezik i pismo; transliteracija prvih redaka)
12. Poljički statut, Hvalov zbornik, Libro od mnozijeh razloga (čitanje i transliteracija izabranih dijelova teksta)
13. Dubrovački molitvenik, Nauk krstjanski (čitanje i transliteracija izabranih dijelova teksta)
14. Latinsko i staroslavensko podrijetlo hrvatskog teološkog nazivlja
15. Kolokvij