Cilj: osposobiti studente za prepoznavanje i analiziranje različitih poremećaja hranjenja, prehrambenih navika te povezivanje istih s društvenim i kulturnim okruženjem u kojima pojedinci žive. Ukazati na važnost promicanja zdravih prehrambenih navika u društvu i objasniti njihov utjecaj na pojedinca i društvenu zajednicu.

Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s poviješću prehrane, razvojem nutricionizma i ulogom nutricionista. Upoznat će se s razvojem kulinarske kulture, različitim modelima prehrane te osobitostima mediteranskog modela prehrane. Bit će upoznati s francuskim paradoksom i etnološkim istraživanjem hrane. Upoznat će se s nutricionističkim trendovima u društvu, kao i povezanošću hrane i religije (kršćanstvo, islam, hinduizam). Upoznat će se s popularizacijom kulinarstva od strane poznatih kuhara, utjecaju kolonijalizma i migracija na prehranu, o začinima u kulinarstvu. Govorit će se o dijetama i utjecaju društva na provođenje dijete, hrani i raspodjeli rada u kući, stilu života i konzumiranju hrane. Studenti će se upoznati s utjecajima negativne slike o tijelu. Govorit će se o dominantnim načinima prehrane: tradicionalnoj i modernoj prehrani; hrani kao čimbeniku društvenih okupljanja, povezanosti prehrane i emocija, odnosno utjecaju hrane na naše ponašanje. Bit će upoznati s deklariranjem hrane, prehrambenim aditivima i njihovoj upotrebi. Studenti će se upoznati s pojmom genetskih modificiranih organizama njihovim prednostima i nedostatcima.

1. S. Bawa & K. R. Anilakumar. Genetically modified foods: safety, risks and public concerns—a review. J Food Sci Technol (November–December 2013) 50(6):1035–1046 DOI 10.1007/s13197-012-0899-1
2. Sibal V. Food: Identity of Culture and Religion. 2018.
3. Mozaffarian D. et al. History of modern nutrition science—implications for current research, dietary guidelines, and food policy . Science and Politics of Nutrition. BMJ 2018;361:k2392 | doi: 10.1136/bmj.k2392.
4. Higgs S and Thomas J. Social influences on eating. Current Opinion in Behavioral Sciences 2016, 9:1–6
5. Annalijn I. Conklin et al. Social relationships and healthful dietary behaviour: Evidence from over-50s in the EPIC cohort, UK. Soc Sci Med. 2014 Jan; 100(100): 167–175. doi: 1016/j.socscimed.2013.08.018
6. Lacatus CM et al. The Mediterranean Diet: From an Environment-Driven Food Culture to an Emerging Medical Prescription. Review. Int. J. Environ. Res. Public Health 2019, 16, 942; doi:10.3390/ijerph16060942

1. Anderson EN: Everyone Eats: Understanding Food and Culture, New York: University Press, 2005.
2. Korthals M: Hrana kao spona između prirode, tijela i društva, Filozofska istraživanja, vol.22, br.1(84), str.55-68, 2002.
3. Ritzer G: Mekdonaldizacija društva. Istraživanje mijenjajućeg karaktera suvremenog društvenog života, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.

4. Mennell S, Murcott A, Otterloo AH van: Prehrana i kultura: sociologija hrane, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb 1998.

1.Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

2.Stjecanje minimalno 35 bodova (od ukupno 100) tijekom nastave (kolokviji, izvještaji s vježbi, seminarski radovi)

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarski radovi)

2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a) seminari – 70%

Završni ispit – 30% ocjene