Studenti će se kroz literaturu i kroz rad na vrelima upoznati s vrstama i strukturama gradskih zajednica i gradskog života u srednjovjekovlju i ranonovovjekovlju. Različiti topografski, gospodarski, pravni ili društveni čimbenici utjecali su na različito oblikovanje i funkcioniranje gradova i gradskih društava kako na hrvatskom prostoru, tako i na širem europskom prostoru. Upravo tipološka različitost na hrvatskom prostoru omogućava dobru komparaciju s razvojem srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih gradskih zajednica na širem europskom prostoru, što će se proučavati na kolegiju. Studenti će istraživati kako opće obrasce, tako i individualne specifičnosti vezane uz koncepte razvoja gradskih zajednica, s fokusom na srednjovjekovni i ranomoderni grad hrvatskih prostora kao dio europske mreže gradskih zajednica. Istraživat će socioekonomski život srednjovjekovnih i ranomodernih gradskih zajednica u kontekstu njihove prirodne okoline, zemljopisnog smještaja, oblika vlasti te političkih i pravnih struktura.

Teme koje će se pri tome pobliži istraživati su: prostorni razvoj grada, organizacija i planiranje gradskog prostora, demografija gradskih zajednica, organizacija uprave u gradovima, simbioza gradskih zajednica i Crkve, odnosi gradske zajednice i njezine okolice, dodiri i međe unutar gradskih zajednica, društvene strukture gradova, gospodarski život srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih gradova, utjecaj oblikovanja ranomodernih teritorijalnih država na razvoj gradova i gradskog života, gradovi kao komunikacijska i informacijska žarišta, gradovi kao središta inovacija, te predodžbe i prikazi gradova i gradskih zajednica.

Kolegij će se dijelom temeljiti na inozemnoj znanstvenoj literaturi, s obzirom na vrlo opsežnu istraženost urbane povijesti u svjetskoj historiografiji, kao i na referentnim djelima hrvatske historiografije, te objavljenim vrelima. Svakom će se studentu osigurati compendium odabranih radnih materijala, koji će biti dostupan putem platforme Merlin.

N. Pounds, The Medieval City. Westport: Greenwood Publishing Group, 2005. (odabrana poglavlja); K. D. Lilley, Urban Life in the Middle Ages, 1000-1450, Basingstoke and New York: Palgrave, 2002. (odabrana poglavlja); D. Nicholas, The Later Medieval City, Routlege, 1997. (odabrana poglavlja); B. Blondé i I. Van Damme, “Early Modern Europe: 1500–1800.” u: The Oxford Handbook of Cities in World History. ur. Peter Clarke: Oxford University Press, 2013., 240-256.; K. Davids i B. De Munck, Innovation and Creativity in Late Medieval and Early Modern European Cities, Routledge, 2016. (odabrana poglavlja); D. Madunić, „Mjera grada: Zadarski popis stanovništva 1527. godine“, Povijesni prilozi 28, br. 36 (2009): 23-62.; Z. Nikolić Jakus, „Počeci srednjovjekovnog grada“, u: I. Goldstein i S. Goldstein (ur.). Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918., Zagreb: Novi Liber, 2012, str. 30-63.; T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo.“, Spomenica Ljube Bobana. Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 35-48.; L. Steindorff, “Stari svijet i novo doba. O formiranju komune na istočnoj obali Jadrana”, Starohrvatska prosvjeta 16 (1986): 141-152.; K. Szende, „Town Foundation in East Central Europe and the New World in a Comparative Perspective“, u: G. Jaritz i K. Szende (ur.), Medieval East Central Europe in a Comparative Perspective: From Frontier Zones to Lands in Focus. Abingdon – New York: Routledge, 2016., 157-184.; Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015. (odabrani tekstovi); Opsada Zadra / Obsidio Iadrensis, rukopis V. Gortana prir. B. Glavičić i V. Vratković u suradnji s D. Karbićem, M. Kurelcem i Z. Ladićem, Zagreb: HAZU, 2007. (odabrani dijelovi); T. Arhiđakon, Historia Salonitana: povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika. Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik O. Perić; povijesni komentar M. Matijević Sokol; studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav Katičić. Split:Književni krug, 2003. (odabrani dijelovi); F. De Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika. Prev. Z. Janeković -Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004. (odabrani dijelovi).

1999. Ančić, Jajce. Portret srednjovjekovnog grada., Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 1999.; M. Ančić, „Kasnosrednjovjekovni Stolac“, Povijesni prilozi 24, br. 29 (2005): 41-58.; M. Andreis, I. Benyovsky Latin i A. Plosnić Škarić, „Socijalna topografija Trogira u 14. st.“, Povijesni prilozi 26, no. 33 (2007): 103-192.; V. Bedenko, “Društvo i prostor srednjovjekovnog Gradeca”, u: I. Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb, 1994, 37-49.; I. Benyovsky Latin, Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009.;

I. Benyovsky Latin, “The Venetian impact on urban change in Dalmatian towns in the first half of the fifteenth century“, Acta Histriae 22 (3) (2014): 2-44.; I. Benyovsky, “Privatni prostori grada Trogira u kasnom srednjem vijeku”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29 (1) (1996), 53-67.; I. Benyovsky, M. Andreis i A. Plosnić, „Socijalna topografija Trogira u 13. stoljeću“, Povijesni prilozi 22, no. 25 (2003): 37-91.; L. Beritić, Urbanistički razvitak Dubrovnika, Zagreb: Zavod za arhitekturu i urbanizam Instituta za likovne umjetnosti JAZU, 1958.; W. Blockmans, „Voracious States and Obstructing Cities: An Aspect of State Formation in Preindustrial Europe“, Theory and Society 18(5) (1989): 733-755.; W. Blockman, M. Krom i J. Wubs-Mrozewicz (ur.), The Routledge Handbook od Maritime Trade Around Europe 1300-1600: Commericial Networks and Urban Autonomy, Routledge, 2017.; B. Blondé i I. Van Damme, “Retail Growth and Consumer Changes in a Declining Urban Economy: Antwerp (1650–1750)”. The Economic History Review 63/3 (2010): 638-663.; N. Budak, „Budući da smo htjeli u Zagrebu na brdu Gradecu sagraditi slobodni grad…Rađanje Gradeca – okolnosti, poticaji, slijed” u: Zlatna bula 1242-1992 (Katalog izložbe), Z. Stublić (ur.), Zagreb 1992, 21-32.; N. Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku: (urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća), Koprivnica: Nakladna kuća Dr. Feletar, 1994.; N. Budak, “Javna vlast i javnost u srednjovjekovnim komunama jugoistočne Europe”, Raukarov zbornik: zbornik u čast Tomislava Raukara, ur. N. Budak, Zagreb, 2005, 565-586.; N. Budak (ur.), Towns and Communication, vol. 1: Communication in Towns, Zagreb: Leykam International, 2009. (poglavlja vezana uz srednjovjekovno razdoblje); J. Colson i A. Van Steensel (ur.), Cities and Solidarities. Urban Communities in Pre-Modern Europe, Routledge, 2017.; T. Dean, The Towns of Italy in the Later Middle Ages, Manchester-New York: Manchester University Press, 2000.; F. de Vivo, Information and Communication in Venice: Rethinking Early Modern Politics, Oxford: Oxford University Press, 2007.; E. Gruber, M. Popović, M. Scheutz i H. Weigl (ur.), Städte im lateinischen Westen und im griechischen Osten zwischen Spätantike und Früher Neuzeit: Topographie – Recht – Religion, Beč: Böhlau Verlag, 2016.; K. Horníčková (ur.), Faces of Community in central European Towns. Images, Symbols and Performances 1400-1700, Langham: Lexington Books, 2018. (odabrana poglavlja); H. Houben i K. Toomaspoeg (ur.), Towns and Communication: Communication Between Towns, vol. 2. Galatina: Congedo Editore – Università del Salento, 2011.; Z. Janeković Römer, “Građani, stanovnici, podanici, stranci, inovjerci u srednjovjekovnom Dubrovniku.” u: Raukarov zbornik: zbornik u čast Tomislava Raukara, ed. N. Budak. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Pres, 2005., 317-345.; Z. Janeković Römer, „Splitski statut: ogledalo razvoja komune“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 69-90.; P. Jones, The Italian City-State: From Commune to Signoria, Oxford: Oxford University Press, 1997.; I. Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994.; D. Karbić, “Odnosi gradskoga plemstva i bribirskih knezova Šubića: Prilog poznavanju međusobnih odnosa hrvatskih velikaša i srednjovjekovnih dalmatinskih komuna.” Povijesni prilozi 27, br. 35 (2008): 43-60.; M. Karbić, „Slavonski gradovi u trgovini između Ugarske, Jadrana i Njemačkog Carstva/Szlavón városok a Magyarország, az Adria térsége és a Német Császárság közötti kereskedelemben“ u: P. Fodor, D. Šokčević, J. Turkalj i D. Karbić (ur.) A horvát-magyar együttélés fordulópontjai: intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra / Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara: ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budapest: MTA Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet i Hrvatski institut za povijest, 2015, 302-257.; M. Karbić, „Svakodnevnica u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije“, Kolo 16 (4) (2006): 178-187.; M. Karbić i B. Škreblin, „Grad na rijeci ili pored nje: srednjovjekovni Zagreb i rijeka Sava“, u: B. Ostajmer (ur.), Rijeka Sava u povijesti. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18- 19. listopada 2013. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje , 2015, 163-179.; N. Klaić, Trogir u srednjem vijeku. Javni život grada i njegovih ljudi, Trogir: Muzej grada Trogira, 1985.; N. Klaić, “Prilog pitanju postanka slavonskih varoši”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu 3 (1955): 41-59.; N. Klaić i I. Petricioli, Prošlost Zadra: Zadar u srednjem vijeku, sv. 2. (Zadar: Filozofski fakultet u Zadru, 1976.); R. Kralj-Brassard, “Grad i kuga: Dubrovnik 1691. godine”, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, br. 54/1 (2016): 115-170.; B. Krekić, “Slike iz gradske svakodnevnice: prilozi proučavanju života u Dubrovniku u doba humanizma i renesanse,” Anali Zavoda za povijesne znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 26 (1988): 7-28.; P. Lantschner, The Logic of Political Conflict in Medieval Cities: Italy and the Southern Low Countries, 1370-1440, Oxford University Press, 2015.; K. Lichtert, J. Dumolyn i M. P. J. Martens, Portraits of the City: Representing Urban Space in Later Medieval and Earoly Modern Europe, Brepols, 2014.; K. D. Lilley, City and Cosmos: the Medieval World in Urban Form, London: Reaktion Books, 2009.; N. Lonza, „Splitski statut i praksa odlučivanja u Velikom vijeću sredinom 14. stoljeća“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015, 147-167.; N. Lonza, „Dubrovački statut, temeljna sastavnica pravnog poretka i biljeg političkog identiteta“, u: Statut grada Dubrovnika (prir. A. Šoljić, Z. Šundrica, I. Veselić) Dubrovnik: Državni arhiv u Dubrovniku, 2002, 11-46.; T. Marasović, „Prilog istraživanju transformacija kasnoantičke jezgre u ranosrednjovjekovni grad“ u: Gunjačin zbornik (Miscellanea Stephano Gunjača septuagenario dicata), Zagreb: s. n., 1980, 99-112.; M. Matijević Sokol, „Povlastica Andrije II. Varaždinu iz 1209. godine (povijesno-diplomatička analiza)“ u: M. Šicel i S. Kaštela (ur.). 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. godine u Varaždinu. Zagreb, Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009., 19-26.; I. Mažuran, Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek i Zagreb: Školska knjiga, 1994.; B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. 2 i 3 (Srednji vijek i Novo doba), Zagreb: Školska knjiga, 1995. i 2002.; P. Moraw, “Cities and Citizenry as Factors of State Formation in the Roman-German Empire of the Late Middle Ages.” Theory and Society 18, no. 5 (1989): 631-62.; Z. Nikolić Jakus, „Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages“ u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property. ur. I. Benyovsky Latin i Z. Pešorda Vardić. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014.; G. Novak, Povijest Splita, sv. 1-4 (Split: Književni krug, 1978.).; M. Pauly i A. Lee (ur.): Urban Liberties and Citizenship from the Middle Ages up to Now / Libertés et citoyenneté urbaines du moyen âge à nos jours / Städtische Freiheiten und bürgerliche Partizipation vom Mittelalter bis heute, Trier: Porta Alba Verlag, 2015.; H. Pirenne, Medieval Cities: Their Origins and the Revival of Trade, Princeton University Press, 2014. (revidirano izdanje engleskog prijevoda); M. Prelog. “Dubrovački statut i izgradnja grada (1272-1972).” u: Tekstovi o Dubrovniku. Zagreb-Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti-Društvo prijatelja dubrovačke starine, 2003.; Ž. Rapanić, Od carske palače do srednjovjekovne općine, Split: Književni

krug, 2007.; T. Raukar, „Srednjovjekovni Split i Percevalov statut iz 1312. godine“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 15-28.; T. Raukar, “O nekim obilježjima trgovine dalmatinskih gradova u srednjem vijeku ” Historijski zbornik 23-24 (1970./1971.): 411-442.; T. Raukar, “Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima,” Historijski zbornik 29-30 (1976): 139-149.; T. Raukar, Zadar u XV. stoljeću. Ekonomski razvoj i društveni odnosi. (Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1977.); T. Raukar, „Komunalna društva u Dalmaciji u XIV. stoljeću“, Historijski zbornik 33-34 (1980-1981): 139-209.; T. Raukar, „Komunalna društva u Dalmaciji u XV. st. i u prvoj polovini XVI. st.“, Historijski zbornik 35 (1982): 43-118.;

T. Raukar, “Consilium generale” i sustav vladanja u Splitu u XIV. stoljeću.” Historijski zbornik 37 (1984): 87-103.; R. Seferović i M. Stojan, „Čudo vode: prolegomena za ranorenesansni vodovod u Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 44 (2006): 95-137.; A. Simms i H. B. Clarke (ur.), Lords and Towns in Medieval Europe: The European Historic Towns Atlas Project, London – New York: Routlege: 2016 (odabrana poglavlja); L. Steindorff, „Pravo kao sredstvo stvaranja gradskog identiteta. Slučaj dalmatinskih gradova“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 53 -67.; L. Steindorff, „Hrvatska kao ogledalo europske urbane baštine“, Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 1 (1), 58-73.; L. Steindorff, Die dalmatinischen Städte im 12. Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung. Köln – Wien: Böhlau 1984.; L. Steindorff, “Srednjovjekovni Zagreb – obrazac povijesti srednjoeuropskog grada”, u: I. Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994, 19-27.; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976.; G. Szabo, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006.; K. Szende, „Towns along the way. Changing patterns of long-distance trade and the urban network of medieval Hungary“, u: H. Houben i K. Toomaspoeg (ur.), Towns and Communication: Communication Between Towns, vol. 2. Galatina: Congedo Editore – Università del Salento, 2011., 161-226.; Segregation – Integration – Assimilation: Religious and Ethnic Groups in the Medieval Towns of Central and Eastern Europe, ed. D. Keene, B. Nagy i K. Szende, London: Ashgate, 2009.; B. Škreblin, „Etničke i političke skupine u srednjovjekovnom gradu: Primjer gradečkih lingui“, Povijesni prilozi 27, no. 35 (2008): 91-148.; C. Tilly i W. Blockmans, Cities and the Rise of States in Europe, 1000-1800, Taylor & Francis, 1994.; C. Tilly, “Cities and States in Europe, 1000-1800”, Theory and Society 18(5) (1989): 563-584.; I. Van Damme, B. de Munck i A. Miles (ur.), Cities and Creativity from the Renaissance to the Present, Routledge, 2018.; D. Zelić, „Wooden Houses in the Statutes and Urban Landscapes of Medieval Dalmatian Communes“ u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 489-507.; D. Zelić, „Gradski statut kao izvor za povijest urbanog razvoja Šibenika“ u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19 (1995): 37-51.; D. Zelić, „Public and Private Space in a Medieval Dalmatian Town“, u: M. Font, M. Sandor (ur.), Mittelalterliche Häuser und Strassen in Mitteleuropa. Varia Archaeologica Hungarica IX , Budapest-Pecs, 2000., 139-148.; Zlatno doba Dubrovnika – XV. i XVI. stoljeće Zagreb-Dubrovnik: Muzejski prostor Zagreb i Dubrovački muzej, 1987.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – redovito vođenje seminarskog dnevnika i izlaganje seminarske teme;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti– aktivnost na nastavi, seminarske obveze, esej.

Završni ispit – esej predan prije izlaska na rok za usmeni ispit na koji student želi izaći i usmeni ispit.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   1. aktivnost na nastavi – 30 %
   2. seminarske obveze – 20 %
   3. esej – 20 %

1. Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
   1. esej – 20 %

usmeni ispit – 10 %