Cilj predavanja je upoznati studente s različitim pristupima zaštiti kulturne baštine koji su se razvijali kroz 20. stoljeće i njihovom zakonodavnom i praktičnom primjenom u Hrvatskoj i svijetu. Kroz predavanja i seminare obradit će se posebno UNESCO-ov pristup zaštiti tradicijske baštine uokviren Konvencijom za zaštitu nematerijalne kulturne baštine. Studente će se upoznati s načinima provedbe različitih znanstvenih, stručnih i administrativnih aktivnosti na području očuvanja nematerijalne baštine. Na konkretnim primjerima nematerijalne kulturne baštine analizirat će se problematika konzervatorske zaštite uključujući istraživanje, valorizaciju, dokumentiranje i promociju baštine. Razmatrat će se povijesni korijeni pojedinih nematerijalnih kulturnih dobara diljem Hrvatske kao i njihovo društveno značenje u izgradnji nacionalnog identiteta i identiteta lokalnih zajednica.

1. Connerton, Paul. (2004.) Kako se društva sjećaju. Zagreb: Antibarbarus (odabrana poglavlja)
2. Smith, Laurajane. (2015.) Intangible Heritage: A challenge to the authorised heritage discourse? Revista d’Etnologia de Catalunya 39, str. 133-142.
3. Svetel, Ana i Petrović Leš, Tihana, ur. (2019.). Nesnovna dediščina med prakso in registri. 15. Vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo, Ljubljana, Zagreb: Slovensko etnološko društvo, Hrvatsko etnološko društvo.

1. Hameršak, Marijana, Pleše, Iva i Vukušić, Ana-Marija, ur. (2013.) Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (odabrana poglavlja)
2. Hrovatin, Mirela. (2016.) Dani europske baštine: Lokalne zajednice kao čuvari kulturne baštine. Zagreb: Ministarstvo kulture i medija  (odabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarski obvezama i na dva kolokvija.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2 kolokvij (pismeni);

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan(1) – 0 do 49,9%

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarske obveze – 20%

2) 1. kolokvij – 25%

3) 2. kolokvij – 25%

1. b) Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)