Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2022. / 2023. Semestar Ljetni
Studij:

Diplomski sveučilišni studij sociologije, Diplomski sveučilišni studij komunikologije
Godina studija:

Diplomski sveučilišni studij sociologije: 1., 2.;
Diplomski sveučilišni studij komunikologije: 1., 2.;
Usmjerenje Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću, Interkulturalna komunikacija i novinarstvo, Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Drama 20 stoljeća: umjetnost i poruka
Kratica predmeta IZBD-154 Šifra predmeta 209382
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Sanja Nikčević
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Redoviti profesor u trajnom zvanju
Kontakt e-mail sanja.nikcevic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ovaj će predmet predstaviti, objasniti i definirati važnost i suodnos umjetničkih konvencija i poruke djela te međuodnose i su-utjecaje autor/djelo/poruka/publika/šira zajednica. Primjer će nam biti drame 20 stoljeća jer se tada  dogodila promjena svjetonazora i uspostava novog kanona pa će usporedba istih motiva/radnje/teme u različitim oblicima (komedija/drama), poetikama (građansko kazalište/realizam), svjetonazoru (kršćanski/sekularni) ili odnosu (afirmativno/subverzivno) pokazati važnost poruke u djelu, njezin izvor,  snagu i utjecaj.  Kroz pisanje kazališnih kritika na odabrane drame/predstave, predstavit će se i postojeći vrijednosni kriteriji u procjeni suvremene umjetnosti (i uloga poruke u tome).   

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Kritički prosuđivati različite interpretacije suvremenih kazališnih drama. Analizirati temu (odnos djela/poruke) u suvremenim dramama te važnost i svrhu poruke u umjetničkom djelu. Argumentirati vlastite stavove vezane uz umjetničko djelo, njegovu vrijednost i poruku.
Literatura
Obvezna

Odabrana poglavlja

  1. Boris Senker Uvod u teatrologiju I II, Leykam, Zagreb, 2010. 2013.
  2. Pavo Pavličić Književna genologija, Zagreb, 1983.
  3. Ljubomir Maraković: Pučka pozornica, 1929.
  4. Aleksandar Freudenreich: Kazalište za narod. K reformi hrvatskog narodnog kazališta,
  5. Anto Gavrić, „Transcedentali – razvoj nauka i pojmovna problematika” u: Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o čovjeku i Bogu. Zbornik u čast Hrvoja Lasića OP, Anto Gavrić – Ivan Šestak (ur.), Zagreb, 2012.
  6. Vladimir  Lončarević Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. – 1945), Alfa, Zagreb, 
  7. Sanja Nikčević „Prikazanja ili o afirmativnom kazalištu koje uzdiže i ojačava gledatelje“ u: Rajmund Kupareo Prebivao je među nama. Tri suvremena prikazanja o jednom davnom događaju. Citadela libri, Zagreb, 2019., str. 9-78.
  8. McLuhan Marshal Razumijevanje medija, Golden marketing, Zagreb, 2008.
  9. Melchinger, Siegfried Povijest političkog kazališta, Zagreb, 1989.
  10. Platon „Gozba ili  Simpozij“ u  Platon,  Eros  i  filia, Demetra, Zagreb,
  11. Christopher Clark, Wolfram Kaiser, Culture Wars. Secular-Catholic Conflict in Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press, 2009.
  12. Vera Čubela Adorić i Marina Jurkin, „Skala imanentne i ultimativne pravde”
  13. Sire, J. W. Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 2001.
  14. Sanja Nikčević Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam, Zagreb, 2012.
  15. Alen Biskupović Osječka kazališna kritika, UAOS/Leykam, Osijek/Zagreb, 2019…./

Polemika Nemec/Nikčević-  Vijenac od rujna do prosinca 2018. https://www.matica.hr/vijenac/642/krleza-je-najizvoeniji-hrvatski-autor-28293/

Dopunska
  1. Booth, John E. The Critic, Power and the Performing Arts, New York, 1991.
  2. Gordana Slabinac, „Zapadni kanon i hrvatska književnost“ u: Književna smotra 37, 1, 153, 2005, str. 3-15. 
  3. Colleran, Jean “Disposable Wars, Disappearing Acts: Theatrical Responses to the 1991. Gulf War”, Theatre Journal 4/2003.
  4. Dahl, Mary Karen Political Violence in Drama, Ann Arbor, Michigan, 1987
  5. Culler, Jonathan Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.
  6. Porter, T. S. Myth and Modern American Drama, Detroit 1969.
  7. Scanlan, Tom Family Drama and American Dreams, Westport, 1978
  8. Sanja Nikčević Mit o Krleži, krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu, Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 206. 
  9. Sanja Nikčević „Kako smo izgubili pravo na sliku hrvatske žrtve i junaka ili čekajući povratak katarze“, Republika 3-4/2018.  98-116.
  10. Sanja Nikčević „Suvremeno kazalište i publika ili od prezira publike do opravdanja njezinog bijega“ u Dani hvarskog kazališta: Publika i kritika, Boris Senker (ur.) HAZU, Književni krug Split, Zagreb/Split, 2016. str. 149.-173.
  11. Sanja Nikčević “Pepeljugina cipelica ili kako režemo sve što viri iz uskog vrijednosnog kanona”, Republika, 1-2/2019, str. 104-117.
  12. „The Israeli-Plestinian Conflict on Stage“, American Theatre May/June 2008. (poseban temat)
  13. Carlson, Marla „Looking, Listening and Remebering. Ways to Walk New York after 9/11“, Theatre Journal 395-416 /2006.
  14. Akstens, Thomas “Under Fire: Sontag, Godot, Sarajevo”, ASSAPH, 11/1995.
  15. Civetta, Peter “The Performance of God – Religious Discourse in the Aftermath of 11  September”, The Journal of Religion and Theatre 2/2003.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti (aktivno sudjelovanje na nastavi: analiza drame, diskusija, analiza kritika)

Seminarsko izlaganje

  1. kolokvij (pismeni)
    2. kolokvij (pismeni)

Završni ispit (pismeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

Nastavne aktivnosti (pohađanje nastave, analiza, diskusija) – 70% ocjene
Seminarski rad – max. 20 %; 
1. kolokvij  – max. 25 %;
2. kolokvij – max. 25 %;
Završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)