Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim znanstveno utemeljenim spoznajama o kretanju, razmještaju i strukturama stanovništva u EU. Poseban naglasak je na regionalnim demografskim, društvenim, povijesno-političkim i ekonomskim razlikama starih i novih članica EU, njihovom međuodnosu i posljedicama tih razlika.

Demografska pitanja se stavljaju u kontekst suvremenih političkih, društvenih i ekonomskih tema u EU uz kontekstualno povezivanje znanja i spoznaja različitih znanstvenih disciplina (demografije, politologije, sociologije, povijesti i ekonomije).

Razumjeti osnovna demografska kretanja u EU, različite teorije o suvremenim migracijama i utvrđivanje zakonitosti koji ih potiču. Razumjeti okolnosti koje djeluju na produbljivanje političkih, društvenih i ekonomskih razlika u EU. Primijeniti teoretske perspektive za razumijevanje međunacionalnih odnosa u Europi, procesima demografske tranzicije i procesima globalizacije. Analizirati i kritički raspravljati o različitim pojavama koje se javljaju i razvijaju u međunacionalnima odnosima u EU.

S. Castles, M.J. Miller, The age of migration: International population movements in the modern world, New York, London 2009. (odabrana poglavlja); M. Mesić, Međunarodne migracije – tokovi i teorije, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); I. Nejašmić, I., Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb 2005. (odabrana poglavlja); A. Wertheimer-Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999. (odabrana poglavlja)

U. Beck, Risikogesellschaft. Auf dem Weg in eine andere Moderne,  Frankfurt am Main 1986; R. Dinkel: Demographie. Band 1: Bevölkerungsdynamik. Vahlen, München 1989. (postoji engl. prijevod); G. Heinsohn, R. Knieper, O. Steiger: Menschenproduktion – allgemeine Bevölkerungstheorie der Neuzeit, Frankfurt am Main 1979, (postoji engl. prijevod);  U. Mueller,  Bevölkerungsstatistik und Bevölkerungsdynamik. Methoden und Modelle der Demographie für Wirtschafts-, Sozial-, Biowissenschaftler und Mediziner, Berlin/New York 1993, (postoji engl. prijevod); H. S. Shryock, J. S. Siegel The methods and materials of demography, San Diego 1976.; A. Wertheimer-Baletić, Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika, Zagreb, 2017

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje  70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje te predan pismeni seminarski rad;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i kontinuiranom praćenju

1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; kontinuirano praćenje  (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje);

2) Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50-64 %

dobar (3) – 65-79 %

vrlo dobar (4) – 80-89 %

izvrstan (5) – 90 % i više

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarski rad – 30%

2) priprema za temu, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje – 40%

1. b) Završni ispit – 30% ocjene (pismeni)

(za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)