Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2021. / 2022. Semestar Ljetni
Studij:

Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije, Diplomski sveučilišni studij komunikologije
Godina studija:
Usmjerenje Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću, Interkulturalna komunikacija i novinarstvo, Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Etika pamćenja
Kratica predmeta IZBD-45 Šifra predmeta 163599
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Jasna Ćurković Nimac
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail jasna.nimac@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 627
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Jakov Žižić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail jakov.zizic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Leali Osmančević
Akademski stupanj/naziv Magistra komunikologije Zvanje Asistentica
Kontakt e-mail leali.osmancevic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 627
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij polazi od povijesnog prikaza pamćenja (ističući najvažnije autore koji su rasvijetlili neke posebne aspekte pamćenja) te se posebno fokusira na goruća pitanja u etičko-političkoj sferi vezanima za upotrebu pamćenja. Kolegij nadalje propituje da li mi imamo ikakvu etičku obavezu pamćenja, što se mi uopće trebamo sjećati i tko su (su)kreatori kolektivnog pamćenja; kako se moramo ophoditi s pamćenjem; koji su etički kriteriji koji razlikuju dobru od loše upotrebe pamćenja. Kolegij uzima u obzir individualnu i kolektivu dimeziju pamćenja, te vodi računa o pluralnosti i singularnosti pamćenja, kao i o dijakroničnoj dimenziji odnosa prema prošlosti, odnosno pristupa se pamćenju ne samo u smislu odnosa prema prošlosti već također pamćenja orijenitranog prema izgradnji bolje budućnosti (identitetska politika, pitanje pomirenja, lustracije, tranzicijske pravde i sl.)

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Vrjednovati fenomen pamćenja kao medij i njegovu komunikološku dimenziju. Identificirati načine na koji javno i medijsko pamćenje utječe na konstrukciju osobnog i etničkog identiteta. Izdvojiti ulogu medijske i interpresonalne komunikacije u preveniranju političke, religijske ili etničke zloupotrebe pamćenja.
Literatura
Obvezna

Brkljačić M., Prlenda, S. (2006). Kultura pamćenja i historija, Zagreb: Golden Marketing- Thenička knjiga.

Volf, M. (2012). Zrcalo sjećanja. Ispravno pamćenje u nasilnu svijetu, Rijeka: Ex Libris.

Misztal, B. A. (2003). Theories of Social Remembering, Philadelphia: Open University Press.

Dopunska

Assman, J. (2005.) Kulturno pamćenje, Zenica: Vrijema; Scanlan, J. (2015). Pamćenje, Zagreb: TIMpress; Connerton, P. (2004). Kako se društva sjećaju, Zagreb: Antibarbarus; Margalit, A. (2004). The Ethics of Memory, Cambridge-London: Harvard University Press, 2004; Blustein, J. (2008). The Moral Demands of Memory, Cambridge: Cambridge University Press; Todorov, T. (2001). Gli abusi della memoria, Napoli: Ipermedium Libri;  Halbwachs, M. (1987). La memoria collettiva, Milano: Unicopoli; Ricoeur, P. (2004). Memory, History, Forgetting. Chicago-London: The University of Chicago Press; Booth, J. W. (2006). Communities of Memory: On Witness, Identity, and Justice, Ithaca: Cornell University Press.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti –  1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

a)    1. kolokvij – 25%
b)    2. kolokvij – 25%

c)    3. seminarski rad – 20%

 

2.    Završni usmeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Fenomen pamćenja: etimologija, priroda i forme pamćenja
2. Kratka povijest pamćenja: pregled teoretskih polazišta i najvažnijih teorija o pamćenju
3. Načini i sredstva prenošenja pamćenja
4. Pamćenje i (narativni) identitet
5. Pamćenje i emocije
6. Kolokvij
7. Pamćenje i mediji
8. Pamćenje i religija
9. Imperativ pamćenja i „kozmopolitsko pamćenje“
10. Pamćenje i trauma
11. Zloupotrebe pamćenja
12. Kolokvij
13. Pamćenje, pravda i istina
14. Tranzicijska pravda, lustracija, pomirenje
15. Amnestija, zaborav, oprost
Seminari
Tjedan Tema
1. Pamćenje i zaborav u grčkoj mitologiji
2. "Ars memoria"
3. Pamćenje, povijest, tradicija
4. Pamćenje i europski identitet
5. Pamćenje i zaboravljanje kod Freuda
6. Kolokvij
7. Prostetičko pamćenje
8. Pamćenje u Bibliji
9. Simbolika Holokausta
10. "False memory syndrome"
11. "Kontrapamćenje" kod Foucaulta
12. Kolokvij
13. Južnoafrička komisija za istinu i pomirenje
14. Lustracija u post-komunističkim zemljama
15. Pamćenje i zaborav kod Nietzschea