Ciljevi su predmeta osposobiti studenta za razumijevanje temeljnih događaja ranoga, razvijenog i kasnog europskog srednjovjekovlja te tadašnjih društvenih, gospodarskih i intelektualnih svjetonazora. Isto tako, cilj predmeta je i osposobiti studenta za razumijevanje i prepoznavanje kako političkih, tako i društvenih te gospodarskih, ključnih fenomena hrvatskog ranog, razvijenog i kasnog srednjega vijeka.  Sadržajno će se tijekom predmeta obraditi odabrane teme u kojima će se pozornost posvetiti periodizaciji i ključnoj terminologiji nužnoj za razumijevanje srednjovjekovlja. Osim toga, kroz tematski će se pristup obrađivati temeljni događaji srednjovjekovlja te komparativno sagledavati razvoj prilika, istodobno u Europi i na području hrvatskih povijesnih zemalja. Pritom će se izdvojiti nekoliko ciklusa hoda povijesnih prilika politički, gospodarski, kulturni i intelektualni, sve do uspona teritorijalne države.

W. Blockmans i P. Hoppenbrouwers, Introduction to medieval Europe, 300-1500, Abingdon, New York: Routledge, 2014. (odabrana poglavlja); I. Goldstein i B. Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja); R. Lopez, Rođenje Evrope: stoljeća V-XIV, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja); T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150), (ur. Zrinka Nikolić Jakus) Zagreb 2015.; N. Budak i T. Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb 2006., str. 137.-427.

N. Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1972.; S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973; J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge: Cambridge University Press, 2011.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij.

Završni ispit:  30% ocjene (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti– 70% ocjene
   • seminarske obveze – 15%
   • esej – 25%
   • kolokvij – 15%
   • kolokvij – 15%

1. b) Završni ispit– 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• pismeni ispit – 30%