Ciljevi predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje temeljnih historiografskih pojmova ranonovovjekovne hrvatske, europske i svjetske povijesti te političkih, društvenih, vjerskih, gospodarskih i kulturnih procesa i odnosa svojstvenih navedenom razdoblju.

Sadržaj predmeta: Temeljni historiografski pojmovi i faze ranog novog vijeka; Humanizam i renesansa: otkrivanje i utjecaj antičkih latinskih tekstova na razvoj nove političke misli u Europi; Velika geografska otkrića – susreti kultura; Povijest reformacije i katoličke obnove; Granice hrvatskog povijesnog prostora u ranom novom vijeku; Osmanska osvajanja i Habsburzi na ugarsko-hrvatskom prijestolju; Europske zemlje u 16. i 17. stoljeću: staleško društvo u procesu promjene, sukobi, oblici vlasti, gospodarske prilike; Hrvatske zemlje u 16. i 17. stoljeću: Banska Hrvatska, krajiški obrambeni sustav i prostor pod osmanskom vlašću, Mletačka Istra i Dalmacija te Dubrovačka Republika; Prva kolonijalna carstva, nastanak globalnog tržišta i utjecaj na socioekonomske strukture ranonovovjekovne Europe; Društvene strukture te vjerske i gospodarske prilike hrvatskoga ranononovovjekovlja; Sjeverna i istočna Europa, sukobi i međunarodni odnosi 18. stoljeća; Prosvjetiteljstvo: ideje, mediji, nove pravne norme, reforma uprave; Britanska dominacija i industrijalizacija ranonovovjekovne Europe; Kraj „staroga režima“ i doba revolucionarnih gibanja; Društveno-politički okvir hrvatskog povijesnog prostora u 18. stoljeću: prosvjećeni apsolutizam, reformni zahvati i kulturno-prosvjetne prilike.

S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja);  The Times history of the World: Povijest svijeta, novo izdanje (ur. G. Barraclough), Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. A. Škiljan … et. al.), Zagreb 1990. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L. Čoralić), Zagreb 2005. (odabrana poglavlja).

F. Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Strukture svakidašnjice, Zagreb 1992.; Povijest, sv. 8 -12 (gl. ur. E. Cravetto, gl. ur. hrvatskog izdanja I. Goldstein), Zagreb 2008.; Early modern Europe: an Oxford history (ed. Euan K. Cameron), Oxford 2004.; Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3. Barok i prosvjetiteljstvo XVII. i XVIII. stoljeće (ur. Ivan Golub), Zagreb 2003.; U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij.

Završni ispit:  30% ocjene (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

seminarske obveze – 20%

kolokvij – 25%

kolokvij – 25%

1. b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

pismeni ispit – 30%