Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2021. / 2022. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij sestrinstva (redoviti) Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Psihološke krizne intervencije
Kratica predmeta SESD2-4R Šifra predmeta 199195
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Marta Čivljak
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail marta.civljak@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 618
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Vjekoslav Peitl
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail vjekoslav.peitl@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Branka Aukst Margetić
Akademski stupanj/naziv Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail branka.aukst-margetic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima o psihičkom stresu, dijagnosticiranju psihičkih stresnih situacija kroz suvremene psihijatrijske kriterije te o mogućim terapijskim intervencijama u psihičkim kriznim stanjima.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Nakon odslušanog predmeta studenti će biti osposobljeni definirati što je psihička kriza, definirati psihički stres, primijeniti dijagnostičke kriterije za psihičke poremećaje uzrokovane stresom, te primijeniti terapijske postupke u kriznim intervencijama.
Literatura
Obvezna

Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti 10 revizija. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Begić D. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres, disocijativni i somatoformni poremećaji, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2014.
Begić D. Psihičko zdravlje i bolest – kako ih razlikovati, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2014.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
  2. Uredno izvršene seminarske obaveze
  3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: 
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)

Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.4 0
Seminarski rad 1.1 30
Ukupno tijekom nastave 2.5 30
Završni ispit 2.5 70
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Razlikovanje pojmova stresa, psihičke traume i krize
2. Mentalni mehanizmi i psihički konflikt
3. Stres i suočavanje sa stresom
4. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres
5. Bolest - tjelesno i psihičko u nastanku bolesti
6. Posttraumatski stresni poremećaj i Akutni stresni poremećaj
7. Stres na poslu - "burn-out" sindrom
8. Reakcije bolesnika na bolest
9. Psihoterapijski i psihofarmakoterapijski postupci u kriznim situacijama
10. Komunikacijske vještine u kriznim stanjima i s kronično oboljelima
11. Psihološke intervencije i metode samo-pomoći u kriznim situacijama
12. Emocije i empatija
13. Priopćavanje loše vijesti
14. Tehnike relaksacije
15. Podrška u stanju stresa, traume i tijekom procesa tugovanja