Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2021. / 2022. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest svakodnevice
Kratica predmeta POVP5-4 Šifra predmeta 97986
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Luka Šešo
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail luka.seso@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 682
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Glavni je cilj kolegija ukazati studentima da unutar političkih, gospodarskih i društvenih zbivanja tijekom stoljeća postoji i svenazočna, ali do sada (barem u hrvatskoj historiografiji) slabije obrađena sastavnica svakodnevne povijesti. Takvim pristupom – popraćenim mnogobrojnim primjerima – proučavanje prošlosti dobiva nove dimenzije i puninu životnosti. Sadržaj: Na primjerima iz raznih dijelova Europe, ali i iz hrvatskih područja, izložit će se oblici stanovanja, vjerski i obiteljski život, zajedništvo „pod istim krovom“, život u gradskim i seoskim kućama, uvjeti stanovanja, podjele obveza, obiteljska „hijerarhija“, namještaj i razni uporabni predmeti, privatnost, prehrana, ali i odijevanje, higijena, oblici ophođenja, pojedinačni interesi, osjećaji i dr.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1) Definirati osnovne pojmove: povijest svakodnevice, mikorhistorija, socijalna povijest 2) Povezati različite teorije o povijesti svakodnevice 3) Sažeti glavne ideje mikrohistorije 4) Izdvojiti glavne predstavnike mihrohistorije i povijesti svakodnevice 5) Samostalno istražiti povijest svakodnevice u lokalnoj zajednici 6) Samostalno se koristiti literaturom potrebnom za pisanje seminarskog rada.
Literatura
Obvezna

M. Bertoša, Izazovi povijesnoga zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002. (poglavlja: Treći jahač apokalipse: Istra u doba gladi i tifusa, str. 59.-114.; Dolična i nedolična svakodnevica: vizitacijski zapisi puljskoga biskupa Eleonora Pagella iz godine 1690., str. 175.-195.; Prijepori oko liječničke condotte u Rovinju: primjeri iz XVII.- XVIII. st., str. 197.-203.; Udah dima, šmrk burmuta, žvak duhana: istarski primjeri „negativne socijalizacije“ u XVIII. stoljeću, str. 205.-223.; Je li etnologija „teritorij povjesničara“, str. 297.-311; Demografija predindustrijske Europe: od statističke analize do „zlokobnih tajni“, str. 313.-349.; U početku bijahu sir i crvi, str. 351.-357.; Alfabetizacija ili ulazak u učenu kulturu, str. 367.-374.).; M. Gross, Mikrohistorija, dopuna ili suprotnost makrohistoriji?, OTIUM. Časopis za povijest svakodnevice, 2 (1994) 1-2, str. 17.-35.; S. Leček, Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918.-1941., Zagreb 2003. (str. 1.-20., 25.-36., 289.-508.); R. Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500. – 1800.), Zagreb 2006.

Dopunska

A History of private Life (sv. II., III., IV) (eds P. Aries, G. Duby), The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge 1999.; M. Douglas, Čisto i opasno, Zagreb 2004.; N. Foster, Jelo iza samostanskih zidina, Zagreb 1992.; C. Ginzburg, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. Stoljeća. Zagreb 1989.; K. Kaser, Privatni život u jugoistočnoj Europi. OTIUM. Časopis za povijest svakodnevice, 2 (1994) 1-2, str. 48.-55.; N. Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea. Zagreb 2001.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 6. i 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Različiti pristupi istraživanja svakodnevice
3. Etnologija i antropologija - novi izazovi u istraživanju povijesti
4. Mikrohistorijsko istraživanje povijesti
5. Poželjno i nepoželjno u svakodnevici novovjekovne Europe
6. Kolokvij
7. Sklapanje braka i bračni život u ranom novom vijeku, miraz i nasljedstvo.
8. Uređenje stana u ranom novom vijeku
9. Prehrana i oblici ponašanja u novovjekovnoj Europi; zdravlje i bolest
10. Osobne stvari, način odijevanja i higijena u novovjekovnoj Europi
11. Hrvatska povijest svakodnevice - Istra
12. Hrvatska povijest svakodnevice – Dubrovnik i Konavle
13. Hrvatska povijest svakodnevice – Sjeverozapadna Hrvatska između dva svjetska rata.
14. Kolokvij
15. Završna razmatranja i diskusija
Seminari
Tjedan Tema
1. Što je povijest svakodnevice?
2. Popularna autobiografika – kako autobiografije služe povjesničaru?
3. Istraživanje tradicijskog života i običaja
4. Mikrohistorija i kozmos jednog mlinara
5. Marginalne skupine u novovjekovnoj Europi
6. Kolokvij
7. Predodžbe o braku u očima suvremenika; svrha braka, prava i dužnosti supružnika
8. Novovjekovne oporuke i popisi inventara kao izvori za povijest
9. Zapisi suvremenika, samostanske kuharice i medicinski priručnici - izvori o načinu ponašanja, prehrani i liječenju u novovjekovnoj Hrvatskoj
10. Pravni spisi i književnost kao mogući izvori za povijest svakodnevice: kako ih proučavati i što tražiti
11. Godišnji običaji Hrvata u Istri s kraja 19. i početka 20. stoljeća
12. Tradicijska vjerovanja u okolici Dubrovnika
13. Monografije o narodnom životu kao pokazatelj društvenih i političkih promjena.
14. Kolokvij
15. Završna razmatranja i diskusija