Ciljevi predmeta: upoznati studente s oblicima zlostavljanja i zanemarivanja djece i ranjivih osoba. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i razlikovanja elemenata nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja kod djece i ranjivih osoba. Promovirati svijest o važnosti preventivnog djelovanja.

Sadržaj predmeta: interdisciplinarni pristup razumijevanju djeteta i njegovog razvoja. Prava djeteta i ranjivih osoba. Različiti oblici zlostavljanja i zanemarivanje djece općenito. Prepoznavanje rizičnih i zaštitinih čimbenika. Specifičnosti zlostavljanja i zanemarivanja djece u Crkvi i briga oko zaštite djece. Razumijevanje moći u institucijama. Skrb o preživjelima/žrtvama i zlostavljačima.

Bošnjaković, J. (2012). Dati glas maloljetnim osobama što pretrpješe seksualno iskorištavanje “unutar Crkve”, u: Majić, Željko; Goluža, Božo (prir.), Mnogolikost vjere. Različiti pristupi istoj stvarnosti, Zbornik radova hrvatskih rimskih studenata, Rim, 259-298.

Buljan Flander, G. i Kocijan Hercigonja, D. (2002). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb.

Cucci, G. i Zollner, H. (2012).Crkva i pedofilija. Psihološko-pastoralni pristup, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb.

Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja  – priručnik za roditelje i učitelje. VBZ.

Ajduković, M., Rimac, I., Rajter. N. i Sušac, N. (2012). Epidemiološko istraživanje prevalencije i incidencije nasilja nad djecom u obitelji u hrvatskoj, u:  Ljetopis socijalnog rada, vol. 19(3), 367-412.

Ajduković, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, u: Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 3(1-­2), 161-­172.

Bošnjaković, J. i Osmančević, L. (2021). Ogled i odjek zaštite i sigurnije budućnosti djeteta u svjetlu Panamske i Rimske deklaracije, u: Diacovensia, 29 (1), (u tisku; uskoro on-line dostupno). (odabrani dijelovi)

Buljan Flander G. i sur. (2018). Znanost i umjetnost odgoja, Sveta Nedelja:  Geromar. (odabrani dijelovi)

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Hrabar, D. (2001). Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji pravni aspekti. u: Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 3(1­2), 21­-31.

Papa Franjo (2016). Amoris Laetitia. Radost ljubavi, KS, Zagreb (odabrani dijelovi).

Kujunđić, L. P. (2019).Djeca u kaznenom pravu. Počinitelji i žrtve, ŠK: Zagreb.

Scicluna, C. J., Zollner, H.i Ayotte D. J. (2012). Prema ozdravljenju i obnovi, Zagreb: FTI.

Dulčić, A. (2001). Zlostavljana i zanemarena djeca – obiteljsko ozračje i društvena zaštita. u: Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 3(1­-2), 13­-20.

Pečnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti

Završni usmeni ispit (minimum za prolaz na usmenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%
• seminarski rad – 10%

2. Završni ispit (usmeni) – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova