Unutar kolegija obrađuju se osnovni pojmovi i teorije kao konceptualna podloga u istraživanju i razumijevanju zločina i devijantnosti na makro i mikro društvenoj razini. Obrađuju se različiti suvremeni pristupi objašnjenju pojavnosti i korijena devijantnog ponašanja i djelovanja. Devijantnosti se pristupa iz sociološke, ali i drugih srodnih disciplina (psihologije, kriminologije). Naglasak je na kritičkom promišljanju te smještanju tema u teorijski i empirijski kontekst.

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnom terminologijom u području sociologije devijantnosti. Prikazati povijesni presjek objašnjenja i pojavnosti devijantnosti u društvu. Analizirati potencijalne (društvene) korijene zločina i devijantnosti. Pružiti uvid u različite pristupe i perspektive proučavanju devijantnosti.

Giddens, A., (2007), Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja); Haralambos, M., Holborn, M., (2002), Sociologija. Teme i perspektive, Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja); Matić, R., (2003), Društvena promocija bezakonja – uvod u sociologiju devijantnosti, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.; Singer, M., Kovčo Vukadin, I., Cajner Mraović, I., (2002), Kriminologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja)

Becker, H. S., (1997), Outsiders: Studies In The Sociology Of Deviance, New York: Free Press.; Calhoun, C. J. et al., ur., (2002), Contemporary sociological theory, Oxford: Blackwell Publishing.; Cottam, M. L., Dietz-Uhler, B., Mastors, E. M., Preston, T., (2010), Uvod u političku psihologiju, Zagreb: Mate.; Dubreta, N., (2005), Društvo i odnos prema drogama: sociokulturni kontekst upotrebe kanabisa, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.; Goffman, E., (2011), Azili: eseji o društvenom položaju pacijenata bolnica za mentalno obolele i drugih utočenika, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Goffman, E., (2011), Stigma: zabeleške o ophođenju sa narušenim identitetom, Novi Sad: Mediterran Publishing.; Henry, S., (2009), Social Deviance, Cambridge: Polity Press.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave
2. Uredno izvršene obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije, pisani rad i kolokvij
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze i kolokvij)
2. Završni ispit

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova.

Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova