Povijest nastanka hrvatskog vojnog nazivlja promatra se dijakronijski i sinkronijski  te uz vojnu i opću povijest uključuje i vojne znanosti, lingvistiku, sociolingvistiku, kulturologiju, etnologiju, politologiju. Početak i razvoj hrvatskog vojnog nazivlja stavlja se u povijesni kontekst vremena u kojem je nastajao. Osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991., osnivaju se i njezine oružane snage čime se otvara i pitanje vojnog nazivlja, odnosno njegove upotrebe.

Na temelju analize austrijskih, mađarskih i hrvatskih povijesnih izvora, kao i upotrebom komplementarne literature, objašnjava se institucionalni početak nastanka hrvatskog vojnog nazivlja i njegova upotreba do danas.

Cilj predmeta je upoznati studente o nastanku i razvoju hrvatskog vojnog  nazivlja, njegovom povijesnom kontinuitetu,  uključujući i njegovu suvremenu upotrebu u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Die Habsburgermonarchie 1848-1918; Band V; Die bewaffnete Macht; Verlag der österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1987.; A. J. P. Taylor, Habsburška monarhija 1809-1918., Zagreb 1990.; T. Macan/Ž. Holjevac, Povijest hrvatskog naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske-Školska knjiga, Zagreb, 2013.; Hrvatski vojnik, Glasilo Ministarstva obrane Republike Hrvatske, 4. prosinca 1992., dossier str. 20-26.; Hrvatski vojnik, Glasilo Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Razlikovni popis vojnih nazivaka – A-Z (1992.); Dienstreglement für das kaiserliche und königliche Heer, Zweite Auflage des Reglements vom Jahre 1873, Bd. 1, Wien 1909; Službovnik za kr. ug. domobranstvo, Drugo izdanje službovnika od godine 1875. [Dienstreglement für die k. ung. Landwehr. Zweite Auflage des Dienstreglements vom Jahre 1875] Bd. 1 , Budapest 2, 1910).

2008. Orešković, , Militärwörterbuch Deutsch-Kroatisch. Kroatisch-Deutsch, Wien 2008.; Z. Orešković, Die zeitgenössische kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung. Dissertation, Universität Wien, 2010, B. Šulek, Deutsch-kroatisches Wörterbuch. Němačko-hrvatski rěčnik, Bd. 1- 2, Zagreb 1860, M. Samardžija, Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 1993.; M. Samardžija, Jezični purizam u NDH. Savjeti hrvatskoga državnog ureda za jezik, Zagreb 1993.; M. Samardžija, Normierung und Standardisierung des Kroatischen, In: Lew N. ZYBATOW (Hg.), Sprachwandel in der Slavia. Die slavischen Sprachen an der Schwelle zum 21. Jahrhundert Bd. 2, Frankfurt am Main 2000, 585-587.; L. Steindorf, Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart ,Regensburg 2001.; H. Sundhaussen, Geschichte Jugoslawiens 1918 – 1980, Stuttgart-Berlin-Köln-Mainz 1982).; R. W. Seton-Watson, Die südslawische Frage im Habsburger Reiche, Berlin 1913).; B. Kunzmann-Müller, Sprachlicher Wandel im modernen Kroatischen, In: Lew N. ZYBATOW (Hg.), Sprachwandel in der Slavia. Die slavischen Sprachen an der Schwelle zum 21. Jahrhundert Bd. 1, Frankfurt am Main 2000, 130-131.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama

• Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; aktivnost na nastavi; samostalan rad;
• Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   • seminarske obveze – 50 %
   • aktivnost na nastavi – 10 %
   • samostalan rad – 10 %
2. Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)