Teritorij je svakako višestruki pojam koji se odnosi na određeni dio geografskog prostora koje se zauzimali pojedinci, društvene skupine i/ili institucije. Nekoliko se dimenzija društvenog života i utjecaja povezuje sa teritorijem. U prvom redu su to materijalna dimenzija poput same zemlje, tj. posjeda, ali i funkcionalna dimenzija kao što je kontrola prostora, te konačno i simbolična dimenzija poput društvenog identiteta. U svakom slučaju, zbog brojnih promjena tijekom vremena teritorij se može promatrati kao različite društveno uvjetovano procese, koji svakako imaju zajedničke karakteristike. Te se društvene procese može razmatrati kroz četiri zasebna pojma, tj. razine, koje definiraju formiranje i postojanje teritorija kao društvenog produkta – granice, komunikacije, institucionalno oblikovanje teritorija i definiranja teritorija ostvaruje se utvrđivanjem pozicije određenog teritorija naspram većeg teritorijalnog sistema. Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obradit će se niz društvenih, ekonomskih i političkih procesa i događaja koji su oblikovali prostor srednjovjekovne Slavonije u razdoblju od 12. do početka 16. stoljeća. Tako će se analizirati i definirati pojam „Slavonije“ u srednjem vijeku, potom će se definirati i implementirati metoda povijesne demografije, ali i obraditi razvoj i razmještaj, kako urbanih tako i drugih naselja na promatranom prostoru u promatranom vremenskom periodu. Isto tako, teoretski

model praktično će se primijeniti na nekoliko odabranih primjera analize povijesnih toponima sa prostora srednjovjekovne Slavonije.

Tijekom rada na kolegiju obradit će se niz tema, kao što su definiranje pojma „Slavonija“ u srednjem vijeku, te definiranje ključnih pojmova (župa, županija, biskupija, vlastelinstvo, urbana aglomeracija). Isto tako, predstavit će se ključni elementi metode povijesne topografije, ali i procesi geneze i rasta urbanih naselja, središnje funkcije urbanih naselja, potom utjecaj Crkve na razvoj kako urbanih naselja, te općenito na gustoću i razmještaj naselja, ali i tipologija utvrdnog graditeljstva tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Štoviše, sadržajno nastava će biti eksemplarna, tj. na nizu primjera slavonskih urbanih aglomeracija analizirat će se niz fenomena urbanog razvoja na prostoru srednjovjekovne Slavonije (Gradec, Kaptol, Zrin, Samobor…). Isto tako, posebna pažnja posvetit će se topografiji agrarnih naselja srednjovjekovne Slavonije, pri čemu će se analizirati pojedine mikro-regije srednjovjekovne Slavonije (donje i srednje Pounje, prostor Žumberačko-samoborskog gorja…). Na kraju tematizirati će se osmanska ugroza i njene posljedice na mijene prostora.

M. Karbić (ur.), Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku, Zagreb, 2019. (odabrana poglavlja); P. Engel, The Realm of St Stephen. A History of Medieval Hungary, 895-1526, London – New York, 2001 (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); W. Christaller, Central Places in Southern Germany, Englewood Cliffs, 1966.; N. Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjemu vijeku, Zagreb-Koprivnica, 1994. (odabrana poglavlja); R. Gajer, “Posjedi zagrebačkog kaptola oko Zagreba u prvoj polovici 14. st”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 11 (1978.) br. 1., 5-102; L. Dobronić, “Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201.”, Rad JAZU 283 (1951.), 245-318; L. Dobronić, “Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkog kaptola prema izvorima XIII. i XIV. stoljeća”, Rad JAZU 286 (1952.), 171-256.

po dogovoru sa nastavnikom

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

1. Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; aktivnost na nastavi;

Završni ispit – pismeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   1. seminarske obveze – 35 %
   2. aktivnost na nastavi – 35 %

1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

pismeni ispit – 30 %