Sjećanje može biti predmet istraživanja povjesničara naročito kada je riječ o kolektivnom pamćenju koje ima snažan upliv u sadašnjosti pojedinih društva, zajednica i naroda koje pamte određene događaje, pojedince, institucije, simbole, datume i sl. oko kojih izgrađuju svoj zajednički identitet: to su mjesta sjećanja. Politika, pojedinci ili aktivne grupe često uključuju u proces kolektivnog pamćenja i izbora mjesta sjećanja. Po uzoru na mjesta sjećanja Pierre Nora cilj je bilježiti i istražiti hrvatska mjesta sjećanja, ne samo ona konsenzualna već i polemička i prešućena. Cilj je da studenti nauče prepoznati mjesta sjećanja kao i njihovu ulogu te se općenito osvrnuti na odnos povijest/pamćenje.

Pierre Nora (ur.), Realms of Memory: Rethinking the French past, Chicago, University of Chicago Press 1998; Pierre Nora, « Između sjećanja i povijesti », Diskrepancija, 8 (2007), str. 135-165 ; Maja Brkljačić, Sandra Prlenda (prir.) Kultura pamćenja i historija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006; Paul Ricoeur, Pamćenje, Povijest, Zaborav, Europski glasnik, 11 (2006), str. 799-807.

Ovisno o temama seminara.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti: 70% ocjene: seminar (usmena verzija), kritički prikaz (pismena i usmena verzija), kolokvij (pismeni), aktivnosti na nastavi

Završni ispit:  30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – usmeni ispit.

1. a) Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene

• Seminar: 20 %
• Kolokvij: 25 %
• Kritički prikaz: 15 %
• Aktivnosti na nastavi: 10 %

1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita): usmeni ispit – 30 %

dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više