Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2021. / 2022. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 1., 2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Intelektualna povijest ranog novog vijeka
Kratica predmeta IZBD197 Šifra predmeta 218344
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj/naziv doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 676
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Stipe Ledić
Akademski stupanj/naziv doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail stipe.ledic@unicath.hr Telefon +385 (1) 091 5248257
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Filip Hren
Akademski stupanj/naziv Magistar povijesti Zvanje Asistent
Kontakt e-mail filip.hren@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Europa se kao jedinstveni dinamični intelektualni prostor izgrađuje tijekom ranog novog vijeka. Otkrivanje antičkih tekstova je ishodište tog procesa. Misaono i književnoteorijsko nasljeđe antičkih autora ostaje trajno polazište ranonovovjekovne književnosti, pravne znanosti, filozofije te političkih i gospodarskih teorija. U tom smislu kolegij propituje najvažnije procese unutar kojih se ostvaruje transfer antičkih tekstova. Jednako tako propituju se ideje, intelektualni krugovi, komunikacijski i društveni okviri uobličavanja i međusobne interakcije ranonovovjekovne misli. Sagledavanje pojedinih intelektualnih fenomena ranog novog vijeka podrazumijeva interdisciplinarni pristup istraživanju što je u teorijskom smislu najvažniji cilj kolegija. To podrazumijeva upućivanje studenata na pojedine discipline povijesne znanosti, ali i druge humanističke znanosti bez kojih pristup pojedinim autorima i fenomenima ostaje nepotpun.

Na kolegiju će se propitivati problematika intelektualne povijest ranog novog vijeka počevši od teorijskog dijela, a potom kroz izabrane sadržaje. Pristupi intelektualnoj povijesti i pristupi istraživanju intelektualne povijesti ranog novog vijeka. Studia humanitatis – otkrivanje i transfer antičke misli. Filologija i razvoj kritičke metode. Pojava i utjecaj renesansnih akademija. Problematika loma vjerskog jedinstva na Zapadu kao poticaj novim intelektualnim pristupima. Primjer renesansnog intelektualca – Erazmo Roterdamski. Isusovački Ratio studiorum – prvi strukturirani obrazovni kurikul; Societas Jesu kao poticajni okvir i uređena struktura koja je omogućila razvoj pojedinaca prema njihovim intelektualnim afinitetima. Utjecaj antičkih autora na nastanak političkih, gospodarskih i pravnih teorija. Utjecaj tih teorija na organiziranje teritorijalno-upravnih područja i strukture vlasti. Fenomen prosvjetiteljstva: katoličko prosvjetiteljstvo kao inicijator društveno-političkih rasprava; prosvjetiteljstvo kao jedinstveni intelektualni pokret; rađa li se moderni intelektualac u 18. stoljeću.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. Znati tumačiti i vrednovati teorije i pristupe proučavanju intelektualne povijest ranog novog vijeka. 2. Prepoznati i razumjeti transfer antičkih ideja i književnoteorijskih modela u doba humanizma i renesanse 3. Kritički analizirati najvažnije procese, fenomene, izvorne tekstove i autore u okviru intelektualne povijesti ranog novog vijeka. 4. Razložiti društvene, političke, gospodarske, komunikacijske, religijske, idejne i druge utjecaje na ranonovovjekovne intelektualce. 5. Prepoznati i razumjeti znanstvena dostignuća poddisciplina povijesne znanosti i drugih humanističkih znanosti potrebnih za razumijevanje procesa, tekstova i okvira strukturiranja ranonovovjekovne misli. 6. Napraviti strukturiran pisani seminarski rad. 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje: protumačiti i razložiti istraživačko pitanje, tezu i sadržaj seminarskog rada. 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi tijekom nastavnog procesa. 9. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Intelektualna historija, (B. Janković, ur.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr., 2013. (odabrana poglavlja); E. Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb: Naprijed, 1998. (odabrana poglavlja); M. Lowry, Svijet Aldusa Manutiusa. Poduzetništvo i učenjaštvo u renesansnoj Veneciji, Zagreb: Antibarbarus, 2004. (odabrana poglavlja); J. Wright, Isusovci. Misije, mitovi i povijesti, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. (odabrana poglavlja); P. Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb: Antibarbarus, 2002. (odabrana poglavlja); D. Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1978. (odabrana poglavlja); G. Petrović, Engleska empiristička filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979. (odabrana poglavlja).
Dopunska

Rani novi vijek (A. Volker-Rasour, ur.), Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga, 2016.; C. Van Doren, A History of Knowledge: Past, Present and Future, 1990. New York: NY Ballantine Books 1993.; Whose Love of Which Country?, (B. Trencsenyi, M. Zászkaliczky, ur.), Brill, 2010.; P. Chaunu, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; P. Chaunu, Vrijeme reformi: religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb: Antibarbarus, 2002.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb: Globus, 1990.; W. M. Johnston, Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest 1848 – 1938., Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1993.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit – usmeni.
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

 

  1. a) Nastavne aktivnosti– 70 % ocjene
  2. seminarske obveze – 40 %
  3. 1. kolokvij – 15 %
  4. 2. kolokvij – 15 %

 

  1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

1. usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 1.92 40
Kolokvij-međuispit 0.72 15
Kolokvij-međuispit 0.72 15
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 9. nastavni termin;
2. kolokvij – 14. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje. Pristupi intelektualnoj povijesti.
2. Pristupi istraživanju intelektualne povijesti ranog novog vijeka.
3. Studia humanitatis – otkrivanje i transfer antičke misli.
4. Filologija i razvoj kritičke metode.
5. Renesansne akademije – suprotstavljanje srednjovjekovnim sveučilištima.
6. Lom vjerskog jedinstva na Zapadu kao poticaj novim intelektualnim stremljenjima.
7. Erazmo Roterdamski.
8. Isusovački Ratio studiorum – prvi strukturirani obrazovni kurikul.
9. Societas Jesu – rasadište intelektualaca.
10. Utjecaj antičkih autora na nastanak političkih i gospodarskih teorija u ranom novom vijeku.
11. Političke i pravne teorije – problematika vlasti.
12. Katoličko prosvjetiteljstvo.
13. Prosvjetiteljstvo kao jedinstveni intelektualni pokret.
14. Rađa li se moderni intelektualac u 18. stoljeću?
15. Problematika intelektualne povijesti ranog novog vijeka.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarski tema.
2. Priprema za izradu seminarskog rada i usmenog izlaganja.
3. Teorije intelektualne povijesti.
4. Prvi europski humanisti.
5. Početci razvoja filološke kritičke metode.
6. Primjer renesansne akademije.
7. Giovanni Pico della Mirandola
8. Nicollo Machiavelli – posrednik antičke političke misli.
9. Ratio studiorum– literarno obrazovanje kao preduvjet prirodoslovlju
10. Hrvatski renesansni mislioci.
11. Političke teorije 17. stoljeća.
12. Ludovico Antonio Muratori.
13. Jus naturae.
14. Habitus prosvjetiteljskog intelektualca.
15. Prosvjetiteljska misao u hrvatskim zemljama.