|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Zimski |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti |
Godina studija |
3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Urbana povijest |
Kratica predmeta |
POVP5-1 |
Šifra predmeta |
111957 |
Status predmeta |
Obvezni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Irena Benyovsky Latin |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Redoviti profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem hrvatskih gradova u kontekstu hrvatske i europske povijesti. Komparativnom analizom razvoja hrvatskih i europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja gradova te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na povijesno-geografske uvjete razvoja, regionalnu pripadnost, pripadnost kulturnom krugu i određenom povijesnom razdoblju. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture hrvatskih gradova od antike do suvremenog doba. Na primjerima europskih i hrvatskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije grada, njegove funkcionalne i morfološke strukture te utjecaja povijesnog konteksta na razvoj, izgradnju i organizaciju grada s obzirom na prostor u kojem se nalazi, odnosno vremensko razdoblje u kojem se razvija. Specifična povijesna razdoblja i uvjeti razvoja grada utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba.
2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba.
3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima.
4. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa.
5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu.
6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad.
7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje.
8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi.
9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje.
10. Pridržavati se etičkih načela u radu. |
Literatura |
Obvezna |
Irena Benyovsky Latin, Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti: povijest i perspektive, u: Historiografija, povijest u suvremenom društvu, ur. G. Ravančić, Gordan et. al, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014. 23-34; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. I, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).
|
Dopunska |
C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. Paul M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996.; P. Clark, European Cities and Towns: 400-2000, Oxford 2009.; Norman John Greville Pounds, Medieval City, Greenwood Publishing Group, 2005; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800., Cambridge: Cambridge University Press, 2001; Tomislav Raukar, Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; Drago Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2012; Derek Keene, „Towns and the growth of trade”, u: The New Cambridge Medieval History, sv. 4, Cambridge: Cambridge University Press, 2004, 47-86. Neven Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku: (urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća), Zagreb – Koprivnica: Nakladna kuća “Dr. Feletar”, 1994; Tomislav Marasović, Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. Ivan Supičić i Eduard Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; Danijel Jelaš, Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save, Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Image of the Town in the Narrative Sources: Reality and/ or Fiction?, ur. Irena Benyovsky Latin and Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017; Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property,ur. Irena Benyovsky Latin and Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2010; Irena Benyovsky Latin, The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century, Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; Andre Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553-583; Ratko Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata: magistarski rad, 2002.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (pismeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%)
- 1. kolokvij – 25%
- 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Seminarsko izlaganje |
0.22 |
8 |
Seminarski rad |
0.34 |
12 |
Ukupno tijekom nastave |
3.16 |
70 |
Završni ispit |
0.84 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
7. termin nastave
15. termin nastave |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodno predavanje |
2. |
Antički grad. |
3. |
Ranosrednjovjekovni grad. |
4. |
Grad razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. |
5. |
Ranonovovjekovni grad. |
6. |
Grad 18. i 19. stoljeća. |
7. |
Kolokvij. |
8. |
Grad i centralni autoritet. |
9. |
Gradske institucije. |
10. |
Grad i Crkva. |
11. |
Gospodarska topografija / Odnos urbanog i ruralnog. |
12. |
Socijalna topografija grada. |
13. |
Grad i bolest. |
14. |
Izvori za istraživanje grada. |
15. |
Kolokvij. |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvod. |
2. |
Antički grad: Salona; Zadar; Pula. |
3. |
Ranosrednjovjekovni grad: Nin, Šibenik, Poreč. |
4. |
Grad razvijenog i kasnog srednjeg vijeka: Split, Dubrovnik, Trogir, Pag. |
5. |
Novovjekovni grad: Varaždin, Osijek, Karlovac. |
6. |
Grad 18. i 19. stoljeća: Zagreb, Rijeka. |
7. |
Kolokvij. |
8. |
Grad i centralni autoritet: gradovi u okviru Venecije, Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. |
9. |
Gradske institucije: uprava, pravo, obrana, demografija – tvrdi gradovi. |
10. |
Grad i crkva: Biskup, gradski redovi, župna organizacija (primjeri Poreča, Splita). |
11. |
Gospodarska topografija / odnos urbanog i ruralnog – Zadar, Dubrovnik. |
12. |
Socijalna topografija grada: raspored društvenih skupina u prostoru grada - Split, Dubrovnik, Trogir, Gradec. |
13. |
Grad i bolest: epidemije, lazareti, hospitali (primjeri Dubrovnika, Splita, Trogira). |
14. |
Pravni, narativni, slikovni i materijalni izvori za istraživanje hrvatskih gradova. |
15. |
Kolokvij. |