Ciljevi predmeta:

Produbiti poznavanje i razumijevanje osnovnih sociologijskih pojmova, koncepata, teorijskih i istraživačkih pristupa modernom društvu i modernizaciji.

Sadržaj predmeta:

Predavanja: Analiza markantnih primjera sociologijske analize modernog društva i modernizacije na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, na primjerima relevantnih ideja i djela M. Webera, T. Parsonsa, A. Giddensa, U. Becka, A. Tourainea, M. Castellsa i Z. Baumana. Problemi fenomenologije (kasno)modernog društva, tekuće (fluidne) modernosti, refleksivne modernizacije i rekonceptualizacije sociologije, (ne)postojanja postmodernog društva, društva rizika, subpolitike, devastacije okoliša, novih društvenih pokreta kao agensa učinkovitije politike, mrežnog društva i umrežavanja svijeta, globalizacije i ugrožavanja nacionalnih i pojedinačnih identiteta.

Seminar: Analiziranje najvažnijih tema kolegija, s naglaskom na razvijanju osjećaja za sociologijsko razumijevanje i analizu zadane teorijske građe i društvene zbilje. Studenti u seminaru sudjeluju izravno, u raspravi, te kraćim pismenim prilozima i izradbom kraćeg seminarskog rada.

Timski rad: Studenti će biti organizirani u timove u kojima će detaljno istražiti i analizirati zadane teme vezane uz sadržaj predmeta, nakon čega slijedi izrada prezentacije i timsko izlaganje.

Bauman, Z. (2011.). Tekuća modernost. Zagreb: Naklada Pelago. (odabrana poglavlja); Zeman, Z. (2004). Autonomija i odgođena apokalipsa.Sociologijske teorije modernosti i modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (odabrana poglavlja); Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb:Nakladni zavod Globus. (poglavlja: 3. Svijet u promjeni, 48-77.; 12. Moderne organizacije, 344-371.) ; Inglehart, R. i Welzel, C.(2007). Modernizacija, kulturna promjena i demokracija. Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja) ; Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden Marketing. (odabrana poglavlja). ; Tomić Koludrović, I. (2015). Pomak prema modernosti: žene u Hrvatskoj u razdoblju zrele tranzicije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja). 

Beck, U., Grande i E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika udrugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga.; Bide, J. (2008.). Opća teorijamoderne. Zagreb: Disput.; Vercellone, C. (2007). Kognitivni kapitalizam.Zagreb: Politička kultura.; Habermas, J. (2008.). Eseji o Europi. Zagreb:Školska knjiga.; Rogić, I. (2000). Tehnika i samostalnost. Okvir za sliku trećehrvatske modernizacije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. ; Beck, U.(1996). O zastarijevanju društveno znanstvenih pojmova. Osnove teorijerefleksivne modernizacije. Socijalna ekologija, Vol. 5, No. 1: 83-99. ;Katunarić, V. (1996). Zbunjujući sugovornik: postmoderne teorije društva.Socijalna ekologija, Vol. 4, No. 1: 35-52. ; Kalanj R. (1994). Postmodernasituacija i ekološka kriza. Socijalna ekologija, Vol. 3, No. 1: 17-26. ; Kalanj, R.(1994). Modernost i napredak. Zagreb: Antibarbarus. ; Katunarić, V. (1994).Labirint evolucije. Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologijuFilozofskog fakulteta u Zagrebu: Zagreb. ; Krishan, K. (1998). The Rise ofModern Society. Aspects of the Social and Political Development of the West.Oxford: Basil Blackwell. ; Giddens, A. (1990). The Consequences ofModernity. Stanford, California: Stanford University Press. (izabranapoglavlja) ; Beck, U., Giddens, A. i Lash, S., ur. (1994). Reflexive Modernization. Stanford, California: Stanford University Press. (izabranapoglavlja).; Kalanj, R. (2004.). Globalizacija i postmodernost: ogledi o misliocima globalne kompleksnosti. Zagreb: Politička kultura.; Kalanj, R.(2008.). Modernizacija i identitet. Zagreb: Politička kultura.; Majetić, F.(2015.), Zagreb u postindustrijsko doba. Zagreb: Institut društvenih znanostiIvo Pilar.; Čengić, D. (2016.), Ekonomska elita: vladar iz sjene? Zagreb:Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. 

Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: 1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene obveze seminarskog izlaganja i timskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom i timskom izlaganju, i na jednom kolokviju.

Način polaganja ispita: Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; timski rad; jedan kolokvij (pismeni);

2) Završni ispit (pismeni) – minimum za prolaz je 50% ocjene.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) 50-64 bodova;

dobar (3) 65-79 bodova;

vrlo dobar (4) 80-89 bodova;

izvrstan (5) 90 i više bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene: 1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova. 2) timski rad – maks. 20 bodova. 3) kolokvij – maks. 30 bodova.

b) Završni ispit – 30% ocjene: 4) Završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).