|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Zimski |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti |
Godina studija |
3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Povijest znanosti i tehnologije |
Kratica predmeta |
POVP6-3 |
Šifra predmeta |
97997 |
Status predmeta |
Obvezni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Stipe Kutleša |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Redoviti profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije. Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti, geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske povijesti znanja, znanosti i tehnologije,
2. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika,
3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i uočiti kauzalnost povijesnih procesa,
4. Uočavati znanstvena dostignuća drugih disciplina,
5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu,
6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu,
7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi,
8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje,
9. Pridržavati se etičkih načela u radu |
Literatura |
Obvezna |
C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti znanosti, Zagreb, 1980; Paolo Rossi: Rođenje novovjekovne znanosti u Europi, Zagreb 2019.; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978.
|
Dopunska |
J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978; Ž.; Eric Chaline: 50 izuma koji su promijenili svijet, Zagreb 2015; F. Fernandez-Armesto: Ideje koje su promijenile svijet, Zagreb 2005; Z. Faj: Pregled povijesti fizike, Osijek, 1999; S. F. Masson: A history of the sciences, New York 1962; A. Pacey: The culture of technology, Cambridge, MA, 1983; A. Pacey: A technology in world civilization, Cambridge, MA, 1990; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog sustava, Zagreb 1993.
NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim jedinicama sukladno temama seminarskih radova.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20%
- 1. kolokvij – 25%
- 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Seminarsko izlaganje |
0.56 |
20 |
Ukupno tijekom nastave |
3.16 |
70 |
Završni ispit |
0.84 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
1. kolokvij - 7. nastavni termin
2. kolokvij - 12. nastavni termin |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Pojam i podjela znanosti. Odnos znanosti, tehnike i tehnologije. Njihova važnost za povijesni razvitak. |
2. |
Znanost i tehnika prvih civilizacija. |
3. |
Grčka filozofija kao pretpostavka europske misli |
4. |
Grčka znanost i tehnika |
5. |
Rimska i arapska znanost i tehnika |
6. |
Srednjovjekovna europska znanost. Pojava sveučilišta. |
7. |
Misao i znanost i doba humanizma i renesanse. Otkrića neeuropskih svjetova i kultura. |
8. |
KOLOKVIJ; Kopernikanski obrat i odnos Crkve i znanosti u Europi. |
9. |
Znanstvena revolucija 17. stoljeća; Znanost i religija, Kopernik i Galilei |
10. |
Prosvjetiteljski ideal znanja. Znanost protiv religije. |
11. |
Znanost i tehnika 19. stoljeća - Industrijska revolucija i doba strojeva |
12. |
Znanstvene revolucije početkom 20. stoljeća, znanost i tehnika u prvoj pol. 20. stoljeća |
13. |
Znanost i tehnika nakon 2. svj. rata |
14. |
Informacijska i komunikacijska revolucija u 20. i 21. stoljeću |
15. |
KOLOKVIJ. |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Podjela seminarskih zaduženja. |
2. |
Zapadnjačka znanstveno.tehnička paradigma |
3. |
Starogrčka medicina |
4. |
Rimljani kao graditelji |
5. |
Rimsa i arapska medicina |
6. |
Herman Dalmatin i hrvatska znanost srednjega vijeka |
7. |
Hrvatski filozofi i znanstvenici u renesansi. |
8. |
KOLOKVIJ. |
9. |
Hrvatska znanost u 17. stoljeću. |
10. |
Ruđer Bošković i drugi hrvatski znanstvenici 18. stoljeća |
11. |
Hrvatske znanstvene institucije u 19. stoljeću |
12. |
Hrvatska znanost i tehnika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće |
13. |
Hrvatska znanost u prvoj polovini 20. stoljeća. |
14. |
Hrvatska znanost u drugoj polovini 20. stoljeća. |
15. |
KOLOKVIJ. |