Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest znanosti i tehnologije
Kratica predmeta POVP6-3 Šifra predmeta 97997
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Stipe Kutleša
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije. Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti, geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske povijesti znanja, znanosti i tehnologije, 2. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika, 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i uočiti kauzalnost povijesnih procesa, 4. Uočavati znanstvena dostignuća drugih disciplina, 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu, 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu, 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje, 9. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti znanosti, Zagreb, 1980; Paolo Rossi: Rođenje novovjekovne znanosti u Europi, Zagreb 2019.; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978.

Dopunska

J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978; Ž.; Eric Chaline: 50 izuma koji su promijenili svijet, Zagreb 2015;  F. Fernandez-Armesto: Ideje koje su promijenile svijet, Zagreb 2005;  Z. Faj: Pregled povijesti fizike, Osijek, 1999; S. F. Masson: A history of the sciences, New York 1962;  A. Pacey: The culture of technology, Cambridge, MA, 1983; A. Pacey: A technology in world civilization, Cambridge, MA, 1990; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog sustava, Zagreb 1993.

NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim jedinicama sukladno temama seminarskih radova.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

 

  1.  Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

 

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

 

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarsko izlaganje 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 7. nastavni termin
2. kolokvij - 12. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Pojam i podjela znanosti. Odnos znanosti, tehnike i tehnologije. Njihova važnost za povijesni razvitak.
2. Znanost i tehnika prvih civilizacija.
3. Grčka filozofija kao pretpostavka europske misli
4. Grčka znanost i tehnika
5. Rimska i arapska znanost i tehnika
6. Srednjovjekovna europska znanost. Pojava sveučilišta.
7. Misao i znanost i doba humanizma i renesanse. Otkrića neeuropskih svjetova i kultura.
8. KOLOKVIJ; Kopernikanski obrat i odnos Crkve i znanosti u Europi.
9. Znanstvena revolucija 17. stoljeća; Znanost i religija, Kopernik i Galilei
10. Prosvjetiteljski ideal znanja. Znanost protiv religije.
11. Znanost i tehnika 19. stoljeća - Industrijska revolucija i doba strojeva
12. Znanstvene revolucije početkom 20. stoljeća, znanost i tehnika u prvoj pol. 20. stoljeća
13. Znanost i tehnika nakon 2. svj. rata
14. Informacijska i komunikacijska revolucija u 20. i 21. stoljeću
15. KOLOKVIJ.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih zaduženja.
2. Zapadnjačka znanstveno.tehnička paradigma
3. Starogrčka medicina
4. Rimljani kao graditelji
5. Rimsa i arapska medicina
6. Herman Dalmatin i hrvatska znanost srednjega vijeka
7. Hrvatski filozofi i znanstvenici u renesansi.
8. KOLOKVIJ.
9. Hrvatska znanost u 17. stoljeću.
10. Ruđer Bošković i drugi hrvatski znanstvenici 18. stoljeća
11. Hrvatske znanstvene institucije u 19. stoljeću
12. Hrvatska znanost i tehnika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
13. Hrvatska znanost u prvoj polovini 20. stoljeća.
14. Hrvatska znanost u drugoj polovini 20. stoljeća.
15. KOLOKVIJ.