Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
2.
Usmjerenje Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Osnove proračuna
Kratica predmeta SOCD135 Šifra predmeta 139212
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Roman Šubić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail roman.subic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi predmeta:

Stjecanje osnovnih znanja o državnom proračunu, proračunskom procesu i tehnikama izrade proračuna. Krajnji je cilj da studenti na temelju saznanja prepoznaju značenje koji državni proračun ima ne samo kao temeljni instrument fiskalne politike nego i kao sredstvo koje treba odražavati interese građana. Rasprave o proračunu i proračunskom procesu omogućit će studentima dobivanje uvida u uloge glavnih igrača u proračunskom procesu te ukazati na probleme koji proizlaze iz kompleksne naravi proračunskog procesa.

Sadržaj predmeta:

 1. Glavne fiskalne uloge države; 2. Što je proračun i zašto je on glavni instrument fiskalne politike?; 3. Državni proračun – što je to? (- struktura prihoda – struktura rashoda – struktura računa financiranja – kako država financira manjkove proračuna? – kako država koristi viškove (suficite) proračuna?); 4. Zašto država osniva izvanproračunske fondove? 5. Koja je uloga proračuna lokalnih jedinica? 6. Zašto se obavljaju konsolidacije proračuna? (- konsolidacija proračuna središnje države – konsolidirani proračun opće države); 7. Što je proračunski proces? (- priprema – planiranje – odobrenje – izvršavanje – kontrola i revizija); 8. Zašto se razlikuju planovi od izvršenja proračuna? (- rebalansi proračuna, privremeno financiranje); 9. Uloga glavnih proračunskih institucija u proračunskom procesu (- uloga Ministarstva financija u proračunskom procesu – uloga Sabora i Vlade u proračunskom procesu – uloga državne revizije u proračunskom procesu); 10. Tehnike izrade proračuna; 11. Klasifikacije proračuna.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Steći osnovna znanja o proračunskom procesu i tehnikama izrade državnog proračuna, 2. Identificirati glavne elemente državnog proračuna i ovladati strukturom državnog proračuna, 3. Razviti znanja o strateškom planiranju i o načinu raspodjele proračunskih sredstava, 4. Razviti praktične vještine za sudjelovanje u procesu donošenja državnog proračuna.
Literatura
Obvezna

Bajo, A. (2006). Proračunski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim financijama. Zagreb: Institut za javne financije.

Bajo, A. i Jurlina Alibegović, D. (2008). Javne financije lokalnih jedinica vlasti. Zagreb: Školska knjiga.

Ott, K. (ur.) (2009). Proračunski vodič za građane. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.

Dopunska

Bratić, V. (2008). Odlučivanje o lokalnim proračunima: između sna i jave. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.

Jakir-Bajo, I. (2013). Planiranje u sustavu proračuna 2014. – 2016. Zagreb: HZRFD.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Seminarsko izlaganje
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na nastavi i na dva kolokvija
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti  – seminarsko izlaganje; 1.kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

     1) seminarsko izlaganje – max. 20 bodova;

     2) 1. kolokvijmax. 20 bodova;

     3) 2. kolokvijmax. 30 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene

     4) završni ispitmax. 30 bodova.

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)