Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija		 2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Jezik i društvo
Kratica predmeta SOCP2-5 Šifra predmeta 190943
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Filip Galović
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail filip.galovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 674
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Glavnim je ciljem predmeta uputiti studente na razumijevanje odnosa između jezika i društva. S jedne se strane studenti upoznaju sa sociolingvistikom kao disciplinom, njezinim predmetom i metodama u istraživanjima, kao i s važnim sociolingvističkim pojmovima, dok se s druge strane upoznaju s relevantnim odabranim temama (jezik, rod i spol; jezik i dob; jezik i kontekst; jezik i politika; jezik i identitet; jezik i nacija; jezik i mediji; jezici u kontaktu; jezik i socijalni status). Pozornost je posvećena i jezičnim promjenama, posebice onima koje dolaze iz društva.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. definirati predmet, metode i ciljeve sociolingvistike; 2. ovladati osnovnim sociolingvističkim pojmovima; 3. razumjeti odnose između jezika i određenih društvenih kategorija (npr. dobi, roda i sl.); 4. samostalno uočiti i razlikovati jezične promjene, osobito one izazvane društvenim utjecajima; 5. poboljšati kritičko čitanje zadanih tekstova; 6. aktivno sudjelovati u sociolingvističkim istraživanjima.
Literatura
Obvezna

Galović, Filip (2016). Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);

Jutronić, Dunja (1985). „Aspekti socijalne ili urbane dijalektologije“. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 24: 29–38.;

Radovanović, Milorad (2003). Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića;

Wardhaugh, Ronald (2010). An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi);

Materijal s predavanja.

 
Dopunska

Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip (ur.) (2009). Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput; Brozović, Dalibor (1997). “Narječja hrvatskoga jezika”. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Mirolslav Krleža; Brozović, Dalibor (1996). „Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“. Suvremena lingvistika 22.41-42: 87–94.; Bugarski, Ranko (2005). Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik i identitet“, 67–78; „Jezik i manjine“, 79–90; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268); Bugarski, Ranko (1976). „Predmet i metode sociolingvistike“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 7–13. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Bugarski, Ranko (2009). „Teorijske osnove urbane dijalektologije“. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek; Chambers, Jack (1995). Sociolinguistic Theory. Oxford: Blackwell; Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.) (2002). The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell; Downes, William (1998). Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press; Eckert, Penelope (2000). Linguistic Variation as Social Practice. Oxford: Blackwell; Ferguson, Charles Albert (1983). „Diglosija“. Argumenti 6.1-2: 179–186.; Fisman, Joshua A. (1978). Sociologija jezika. Interdisciplinarni društvenonaučni pristup jeziku u društvu. Sarajevo: Svjetlost; Granić, Jagoda (ur.) (2006). Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci); Ivir, Vladimir (1976). „Lingvistika i sociolingvistika“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 15–20. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Jutronić-Tihomirović, Dunja (1989). „Međudijalekatsko sporazumijevanje i utjecaj standarda na dijalekte“. Naše teme 33.4: 701–702.; Kapović, Mate (2004). „Jezični utjecaj velikih gradova“. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.; Labov, William (2001). Principles of Linguistic Change, Volume II: Social Factors. Oxford: Blackwell; Magner, Thomas (1983). „Gradski dijalekti u Jugoslaviji“. Argumenti 6.1-2: 187–195.; Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.) (2014). Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci); Škiljan, Dubravko (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing; Škiljan, Dubravko (1988). Jezična politika. Zagreb: Naprijed; Trudgill, Peter (2000). Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books; Galović, Filip (2020). “Hrvatski narodni govori. Upitnik”. U rukopisu. 
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;                                          

2. Uredno izvršeno samostalno istraživanje i predan pisani rad;                                  

3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva pismena kolokvija te izvršenome samostalnome istraživanju s predanim pisanim radom.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – a) izvršeno samostalno istraživanje; b) 1. kolokvij (pismeno); c) 2. kolokvij (pismeno)
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene                                                                                  

1) izvršeno samostalno istraživanje – max. 25 bodova                                                   

2) 1. kolokvij – max. 25 bodova                                                                                           

3) 2. kolokvij – max. 20 bodova                                                                                           

b) Završni ispit – 30% ocjene
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Istraživanje 0.84 30
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 9. tjedan nastave; 2. kolokvij – 15. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem i literaturom. Jezik kao društveni fenomen.
2. Tradicionalna dijalektologija. Metodologija dijalektoloških istraživanja. Mjesni govori, skupine mjesnih govora, dijalekti, narječja.
3. Osnovne značajke čakavskih mjesnih govora.
4. Osnovne značajke kajkavskih mjesnih govora.
5. Osnovne značajke štokavskih mjesnih govora.
6. Urbana (socijalna) dijalektologija. Govor grada.
7. Od dijalektologije prema sociolingvistici. Razvoj sociolingvistike kao discipline. Srodne discipline. Odnos sociolingvistike prema drugim disciplinama. Predmet sociolingvistike
8. Osnovni sociolingvistički pojmovi. Metodologija sociolingvističkih istraživanja.
9. Kolokvij
10. Jezik, rod i spol. Jezik i dob.
11. Jezik i socijalni status. Mehanizmi jezičnih promjena. Povezanost promjena u jeziku s društvenom raslojenosti. Jezik i kontekst.
12. Jezik i politika. Jezik i identitet. Jezik i nacija.
13. Jezik i mediji.
14. Jezici u kontaktu.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata s literaturom, studentskim obvezama i načinom izrade seminara.
2. Proučavanje različitih metoda dijalektoloških istraživanja. Rasprava. Slušanje odabranih čakavskih, kajkavskih i štokavskih zvučnih zapisa i rasprava o hrvatskim mjesnim govorima.
3. Slušanje i proučavanje odabranih čakavskih zvučnih zapisa i tekstova.
4. Slušanje i proučavanje odabranih kajkavskih zvučnih zapisa i tekstova.
5. Slušanje i proučavanje odabranih štokavskih zvučnih zapisa i tekstova.
6. Slušanje odabranih zvučnih zapisa na hrvatskim gradskim govorima i proučavanje/rad na tekstovima pisanim hrvatskim gradskim govorima.
7. Rasprava o sociolingvističkim područjima.
8. Rasprava o važnim sociolingvističkim terminima. Rasprava o sociolingvističkim metodama u istraživanju.
9. Kolokvij.
10. Istraživanje i proučavanje utjecaja roda i rodnih razlika na jezik.
11. Proučavanje utjecaja socijalnoga statusa na jezik. Rasprava o društvenim uzrocima jezičnih promjena.
12. Proučavanje utjecaja jezične politike. Rasprava o raznim teorijama identiteta i njihovu utjecaju na jezik. Proučavanje tijeka stvaranja standardnih jezikā.
13. Istraživanje i proučavanje utjecaja medija na jezik.
14. Uočavanje jezičnih kontakata na primjerima.
15. Kolokvij.