Objasniti svjetsku povijest modernog doba (1815.-2000.), ali temeljeno na analizi fenomena imperij (poseban oblik države) i imperijalizam (politika i/ili ideologija usmjerena na širenje neposredne ili posredne kontrole nad vanjskim teritorijima). Preciznije, u osnovi kolegija biti će objašnjenje temeljnih osobitosti svjetske povijesti u navedenom razdoblju, ali kroz prizmu uloge najvažnijih imperija modernog doba. Naglasak će kolegija biti na političkoj i diplomatskoj povijesti, ali će se određena pažnja razumljivo posvetiti i gospodarskoj te društvenoj povijesti.

Obuhvaća razdoblje od 1815. do 2000. odnosno u prvom redu pregled političke, diplomatske i vojne te (u manjoj mjeri) gospodarske i društvene povijesti razdoblja nakon Bečkog kongresa, Prvog svjetskog rata, međuratnog razdoblja, Drugog svjetskog rata, Hladnog rata i posthladnoratovskog svijeta. On će, pak, biti izveden na način da će se ključni aspekti svjetske povijesti navedenog razdoblja predstaviti preko analize fenomena imperij i imperijalizam. Dakle, poseban naglasak biti će usmjeren na povijest Velike Britanije, Francuske, carske Rusije, SSSR-a, carske Njemačke, Trećeg Reicha, SAD, Kine i Europske unije.

Objasniti svjetsku povijest modernog doba (1815.-2000.), ali temeljeno na analizi fenomena imperij (poseban oblik države) i imperijalizam (politika i/ili ideologija usmjerena na širenje neposredne ili posredne kontrole nad vanjskim teritorijima). Preciznije, u osnovi kolegija biti će objašnjenje temeljnih osobitosti svjetske povijesti u navedenom razdoblju, ali kroz prizmu uloge najvažnijih imperija modernog doba. Naglasak će kolegija biti na političkoj i diplomatskoj povijesti, ali će se određena pažnja razumljivo posvetiti i gospodarskoj te društvenoj povijesti.

Obuhvaća razdoblje od 1815. do 2000. odnosno u prvom redu pregled političke, diplomatske i vojne te (u manjoj mjeri) gospodarske i društvene povijesti razdoblja nakon Bečkog kongresa, Prvog svjetskog rata, međuratnog razdoblja, Drugog svjetskog rata, Hladnog rata i posthladnoratovskog svijeta. On će, pak, biti izveden na način da će se ključni aspekti svjetske povijesti navedenog razdoblja predstaviti preko analize fenomena imperij i imperijalizam. Dakle, poseban naglasak biti će usmjeren na povijest Velike Britanije, Francuske, carske Rusije, SSSR-a, carske Njemačke, Trećeg Reicha, SAD, Kine i Europske unije.

A. Best i dr., International History of the Twentieth Century and Beyond, London/New York, 2008.; N. Ferguson, Kolos. Uspon i pad američkom imperija, Zagreb, 2011.; N. Ferguson, The War of the World, SAD/Velika Britanija 2007.; T. Judt, Postwar. A History of Europe since 1945, London, 2010.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – održano usmeno izlaganje;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
   1. seminarske obveze – 20 %
   2. kolokvij – 50 %

1. Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

usmeni ispit – 30 %