|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Ljetni |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija |
1. - 3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Suvremeni Izrael: povijest, politika i teologija židovske državnosti |
Kratica predmeta |
IZBP-82 |
Šifra predmeta |
153215 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Boris Havel |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Docent |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Cilj je predmeta upoznati studenta s najvažnijim temama iz suvremene židovske i izraelske povijesti, i to interdisciplinarnim izučavanjem religije, povijesti i politike. Pod Izraelom se u ovom predmetu smatra 1) izraelski, a kasnije židovski narod, 2) izraelska religija – prvenstveno judaizam, ali i kršćanstvo kao izvorno sljedba unutar judaizma i 3) izraelska zemlja. Ovo potonje uključuje pojavu cionističkog pokreta, obnovu židovske države u Palestini, te njezin razvoj i aktualne političke prilike.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Ovladati temeljnim pojmovima izraelske/židovske historiografije
2. Prepoznati temeljne procese u izraelskoj/židovskoj povijesti od početaka cionističkog pokreta do današnjega Izraela
3. Prepoznati razloge nužnosti interdisciplinarnog pristupa kod izučavanja povijesti suvremenog Izraela
4. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti i tematiku izraelske historiografije u pojedinim povijesnim razdobljima
5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, te znanstvenu i stručnu literaturu
6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad
7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje
8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi
9. Pridržavati se etičkih načela u radu. |
Literatura |
Obvezna |
B. Havel, Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); I. Eldad, The Jewish Revolution; Jewish Statehood, Jerusalem: Gefen, 2007 (odabrana poglavlja).
|
Dopunska |
Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, 1987-2009 (odabrana poglavlja); B. Havel, Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb, 2014.; B. Lewis, Faith and Power: Religion and Politics in the Middle East, Oxford: Oxford University Press 2010.; G. Meir, Moj Izrael, Zagreb, 1987.; M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina, Split, 2013.; B. Morris, 1948: A History of the First Arab-Israeli War, New Haven i London: Yale University Press 2008,; M. B. Oren, Six Days of War: June 1967 and the Making of the Modern Middle East, London: Penguin Books, 2002.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20%
- 1. kolokvij – 25%
- 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Seminarski rad |
0.6 |
20 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Ukupno tijekom nastave |
3.2 |
70 |
Završni ispit |
0.8 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
8. i 15. termin predavanja. |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvod, sadržaj predmeta, pregled literature i napomene o metodologiji |
2. |
Povijest kao način božanske objave u židovskoj političkoj misli |
3. |
Mesijanizam u židovskoj političkoj misli |
4. |
Židovsko prosvjetiteljstvo (haskala), pogromi u Rusiji i istočnoj Europi |
5. |
Nastanak ideje cionizma; temelji cionizma prema Israelu Eldadu |
6. |
Percepcija cionizma unutar sekularne i religiozne židovske zajednice |
7. |
Holokaust u kontekstu nastanka židovske države |
8. |
Proglašenje Države Izraela: kontekst i Rat za nezavisnost |
9. |
Useljavanje Židova u Izrael |
10. |
Šestodnevni rat 1967. |
11. |
Jomkipurski rat 1973., dolazak desnice na vlast i izgradnja naselja u Judeji i Samariji |
12. |
Izrael nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla |
13. |
Teološke i političke percepcije Države Izrael među Židovima i kršćanima |
14. |
Teološke i političke percepcije Države Izrael među muslimanima |
15. |
Izrael u današnjem Bliskoistočnom kontekstu |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvod u seminar. Upute o načinu rada i predstavljanje tema |
2. |
Povijest i povijesnost u židovskoj misli |
3. |
Epistemološka uloga povijesti u židovskoj teologiji |
4. |
Teološki i povijesni aspekti u židovskoj političkoj misli |
5. |
Židovski ateizam, prosvjetiteljstvo i nastanak ideje državotvornosti |
6. |
Holokaust; fenomen protusemitizma u Europi |
7. |
Židovska država kao rješenje opstanka židovskoga naroda |
8. |
1. kolokvij |
9. |
Razlozi prihvaćanja ideje cionizma među europskim i bliskoistočnim Židovima |
10. |
Izrael kao politički i vojni fenomen |
11. |
Pitanje Judeje, Samarije i Gaze: okupirana ili integrirana područja? |
12. |
Izrael kao teološki fenomen u kršćanstvu i židovstvu |
13. |
Izrael kao teološki fenomen u islamu |
14. |
Izrael kao politički i sigurnosni čimbenik modernoga Bliskog istoka |
15. |
2. kolokvij |