|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Ljetni |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija |
1. - 3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Sinjska alka |
Kratica predmeta |
IZBP-141 |
Šifra predmeta |
181179 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Josip Dukić |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Izvanredni profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Sinjska alka je sa svojom tristogodišnjom, praktički neprekinutom, autentičnom tradicijom jedinstvena u cijeloj Europi. Ona je dio europske tradicije osuvremenjenih viteških turnira, koji su postepeno nestali. U svojoj biti riječ je o viteškom, vojničkom natjecanju u gađanju kopljem u malen obruč s konja u punom galopu. Najstariji dokument o Alci potječe iz 1784. godine. Obično se Alka trči jednom u godini, a rijetko u važnim prigodama i dva puta. Datum trčanja se kroz povijest mijenjao. Statutom iz 1902. određeno je da se trči u kolovozu. Od samog početka, Alka je vezana uz Čudotvornu Gospu Sinjsku, čijoj su milosti branitelji pripisali pobjedu nad Osmanlijama. Tako je bilo sve do završetka Drugog svjetskog rata, kada joj je komunistička vlast oduzela sve vjerske komponente.
Prema riječima M. Grčića, Alka je istodobno lokalna, nacionalna i europska viteška igra. Lokalna je zato što čuva ratničke tradicije svijeta unutarnje Dalmacije i slavi konkretnu pobjedu; nacionalna zato što je, zahvaljujući modernim medijima, postala jedan od važnih nacionalnih simbola prošlosti hrvatskoga naroda u njegovoj stoljetnoj borbi za slobodu; europska je zato što u sebi povezuje iskustva suživota domaćega stanovništva u sastavu tadašnjih velikih političkih sustava u kojima je hrvatski narod živio: Mletačke Republike, Napoleonove Ilirije, Austrougarske Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, sve do moderne Republike Hrvatske, punopravne članice Europske unije. Zahvaljujući svojoj vrijednosti, ona je u svim tim državnim formacijama bila državna ustanova, a ne puka lokalna folklorna priredba. Zbog svojih povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih specifičnosti Sinjska alka je dobila niz vrijednih priznanja. Po međunarodnim mjerilima, 1979. proglašena je pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije, 16. studenoga 2010. uvrštena je na UNESCO-v popis spomenika nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a 2012. proglašena je najboljom kulturnom manifestacijom u Hrvatskoj.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Upoznati srednjovjekovne viteške igre u Europi s naglaskom na Sinjsku alku.
2. Analizirati sve važne političke, društvene i kulturne aspekte Sinjske alke.
3. Prepoznati kontinuitete i diskontinuitete koji su pratili Sinjsku alku.
4. Razlučiti povijesno od tradicijskog u Sinjskoj alki.
5. Promisliti potencijale Sinjske alke u današnjem vremenu.
|
Literatura |
Obvezna |
Šime JURIĆ, Dokumenti i književna građa o Alki, Split, 1988. (odabrana poglavlja); Ana Marija VUKUŠIĆ, U sridu: sjećanje, pamćenje i život Alke, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); Ivan KOZLICA, Alka u politici – Politika u Alki, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja); Leksikon Sinjske alke, Sinj, Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja); Joško BELAMARIĆ, Sinjska alka : Kulturno povijesni vodič, Sinj, 2015. (odabrana poglavlja); Stjepan BEKAVAC, Sinjska alka 1715.-2015., Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja)
|
Dopunska |
Ivan MARKOVIĆ, Sinj i njegovo slavlje, Zagreb, 1898. (odabrana poglavlja); Miša ŠPILJEVIĆ (ur.), Sinjska alka, Beograd, 1987. (odabrana poglavlja); Josip DUKIĆ, Ivan NASIĆ, Sinjska alka 1715. – 2015. Programska knjižica Viteškog alkarskog društva u prigodi 300. obljetnice čudesne obrane Sinja i Alke, Sinj, 2014. (odabrana poglavlja); Marko RIMAC, Josip DUKIĆ (prir.), Opsada sinjskog Grada – Assedio della Piazza di Sinj (hrvatski i talijanski jezik), Split – Sinj, 2015. (odabrana poglavlja).
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveDa |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pismena verzija istraživanja pismenih izvora;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze: 1. pisano izlaganje, 2. pisani rad
Završni ispit – pisani
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
Dovoljan (2): 50-64,9%
Dobar (3): 65-79,9%
Vrlo dobar (4): 80-89,9%
Odličan (5): 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
seminarske obveze – izlaganje – 30%;
seminarski rad 40%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% pisanog ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.1 |
0 |
Seminarsko izlaganje |
0.8 |
30 |
Seminarski rad |
1.1 |
40 |
Ukupno tijekom nastave |
3 |
70 |
Završni ispit |
1 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
1. Izlaganje: prema dogovorenom rasporedu; 2. Seminarski rad: predati 15 dana prije završnog pisanog ispita. |
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvod u predmet |
2. |
Crkva i vladari u srednjem vijeku |
3. |
Templari i Križarski ratovi |
4. |
Karnevali i viteška natjecanja u srednjem vijeku |
5. |
Preživjele viteške igre |
6. |
Sartiglia iz Oristana (Sardinija) |
7. |
Sinjska alka : povijesni pregled |
8. |
Sudionici Sinjske alke |
9. |
Statuti i pravilnici Sinjske alke |
10. |
Politika i Sinjska alka |
11. |
Franjevci i Sinjska alka |
12. |
Sinjska alka u umjetnosti |
13. |
Drugačije Sinjske alke |
14. |
Alkarski dvori i Muzej Sinjske alke |
15. |
Perspektive Sinjske alke |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Ciljevi seminara i odabir tema za izlaganje |
2. |
Izlaganje teme i rasprava |
3. |
Izlaganje teme i rasprava |
4. |
Izlaganje teme i rasprava |
5. |
Izlaganje teme i rasprava |
6. |
Izlaganje teme i rasprava |
7. |
Izlaganje teme i rasprava |
8. |
Izlaganje teme i rasprava |
9. |
Izlaganje teme i rasprava |
10. |
Izlaganje teme i rasprava |
11. |
Izlaganje teme i rasprava |
12. |
Izlaganje teme i rasprava |
13. |
Izlaganje teme i rasprava |
14. |
Izlaganje teme i rasprava |
15. |
Izlaganje teme i rasprava |