|
Detaljni izvedbeni plan
|
Akademska godina |
2020. / 2021. |
Semestar |
Zimski |
Studij |
Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije |
Godina studija |
1. - 3. |
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
Naziv predmeta |
Odabrane teme iz hrvatske povijesti u 19. stoljeću |
Kratica predmeta |
IZBP-147 |
Šifra predmeta |
189376 |
Status predmeta |
Izborni |
ECTS bodovi |
4 |
Preduvjeti za upis predmeta |
Nema |
Ukupno opterećenje predmeta |
Vrsta nastave |
Ukupno sati |
Predavanja |
30 |
Seminari |
15 |
Mjesto i vrijeme održavanja nastave |
HKS – prema objavljenom rasporedu |
II. NASTAVNO OSOBLJE |
Nositelj predmeta |
Ime i prezime |
Željko Holjevac |
Akademski stupanj/naziv |
Doktor znanosti |
Zvanje |
Redoviti profesor |
Kontakt e-mail |
|
Telefon |
+385 (1) |
Konzultacije |
Prema objavljenom rasporedu |
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
Jezik na kojem se nastava održava |
Hrvatski |
Opis predmeta |
Nakon uvodnih razmatranja o osnovnim smjernicama hrvatske povijesti u usporedbi s europskim okruženjem u „dugom“ 19. stoljeću, raščlanjuje se važnost jednakosti pred zakonom i modernih komunikacija u procesu oblikovanja europskih nacija s obzirom na umrežavanje svih pripadnika jednoga naroda okomito i vodoravno i s posebnim uzimanjem u obzirom stoljetnog oblikovanja hrvatske nacije od elitnog kruga preporoditelja oko Ljudevita Gaja do masovnog seljačkog pokreta pod vodstvom Stjepana Radića. Budući da je Hrvatska u očima mađarskih prvaka bila zemljopisni pojam, a ne politički subjekt, nije bilo moguće izbjeći hrvatsko-mađarski rat 1848./1849., a poslije razdoblja novoga apsolutizma sastao se Hrvatski sabor 1861. i zatražio ustav, državnu samostalnost i teritorijalnu cjelokupnost. Ujedinjenje hrvatskih zemalja bio je osnovni cilj svih hrvatskih političkih stranaka, no razlika je bila u predodžbama kako to postići. Liberalni narodnjaci tražili su oslonac u južnoslavenskom okruženju, samostalni narodnjaci u pogodbama s Austrijom, pravaši u vlastitim narodnim snagama, a unionisti u „poštenoj uniji“ s Ugarskom kao pretpostavci za nacionalni razvitak, ustavni poredak, autonomiju i teritorijalnu cjelokupnost. Nagodbom 1867. i 1868. uređeni su austro-ugarski i hrvatsko-ugarski odnosi za sljedećih pola stoljeća, tijekom kojih se oblikovalo hrvatsko građansko društvo na putanji klatna između Srednje i Jugoistočne Europe. Autokratska vladavina bana Khuena Héderváryja bila je u službi čuvanja dualističke ravnoteže između Beča i Budimpešte, ali je režim poticao gospodarske iskorake i kulturni napredak koji je utjecao na širenje hrvatske nacionalne misli, a samo 2% Hrvata znalo je jezik naroda s kojim su živjeli u državnoj zajednici. Austro-Ugarska je u doba Franje Josipa bila uređena i uljuđena država, ali je dualizam bio zapreka za ujedinjenje hrvatskih zemalja pa su Hrvati tražili izlaz u federalizmu, trijalizmu i jugoslavizmu. U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska se raspala, a Hrvati su 1918. ušli u južnoslavensku državu.
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. ovladati specifičnim znanjima o razdoblju koje se proučava
2. prepoznati kompleksnu narav povijesnih narativa
3. kritički analizirati predmetne izvore i literaturu
4. napisati jasan i strukturiran pisani rad
5. izraziti znanje usmenom argumentacijom
6. pridržavati se etičkih načela u radu. |
Literatura |
Obvezna |
Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću, ur. Vlasta Švoger, Jasna Turkalj, Zagreb, 2016., str. 1-346 + 559-706.
|
Dopunska |
Cipek, Tihomir – Matković, Stjepan, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006.; Povijest Hrvata. Druga knjiga. Od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2005., str. 345-650; Pavličević, Dragutin, Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I. (do 1881.), Zagreb, 2010.; Stančić, Nikša, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002., str. 71-209.; Šidak, Jaroslav i dr., Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja |
Polaže seDa |
Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe |
Ulazi u prosjekDa |
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskoga rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
|
Način polaganja ispita |
1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).
|
Način ocjenjivanja |
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50-64,9%
dobar (3) – 65-79,9-%
vrlo dobar (4) – 80-89.9%
izvrstan (5) – 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
- seminarske obveze – 20%
- 1. kolokvij – 25%
- 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
VRSTA AKTIVNOSTI |
ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave |
1.2 |
0 |
Seminarsko izlaganje |
0.6 |
20 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Kolokvij-međuispit |
0.7 |
25 |
Ukupno tijekom nastave |
3.2 |
70 |
Završni ispit |
0.8 |
30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
4 |
100 |
|
Datumi kolokvija |
8. nastavni termin; 13. nastavni termin
|
Datumi ispitnih rokova |
Prema objavljenom rasporedu |
IV. TJEDNI PLAN NASTAVE |
Predavanja |
Tjedan |
Tema |
1. |
Uvodno predavanje: Hrvatska povijest i europsko okruženje u 19. stoljeću. |
2. |
Jednakost pred zakonom i moderne komunikacije u procesu oblikovanja nacija. |
3. |
Hrvatski narod i Ilirski pokret |
4. |
Hrvatsko-mađarski rat 1848./1849. |
5. |
Hrvatske političke stranke i njihove ideje u osvit dualizma. |
6. |
Hrvatske političke stranke i njihove ideje u osvit dualizma |
7. |
"Careva kraljevina": Austro-ugarska nagodba (1867.) |
8. |
KOLOKVIJ. |
9. |
Istočno pitanje i Hrvati u 19. stoljeću. |
10. |
Istočno pitanje i Hrvati u 19. stoljeću |
11. |
Kućne zadruge u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj |
12. |
Khuenovo doba između mita i zbilje |
13. |
KOLOKVIJ. |
14. |
Franjo Josip: austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj |
15. |
Hrvati između federalizma, trijalizma i jugoslavizma |
Seminari |
Tjedan |
Tema |
1. |
Podjela seminarskih tema i upute o načinu rada u seminaru |
2. |
Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude (1842.). |
3. |
Zakonski članci Ugarskog državnog sabora (1847./1848.) |
4. |
Zaključci Sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (1848.) |
5. |
Adresa Sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (1861.) |
6. |
Ante Starčević: Stranke u Hervatskoj (1868.) |
7. |
Zakonski članak XII. 1867. (Austro-ugarska nagodba) |
8. |
KOLOKVIJ. |
9. |
Zakonski članak I. 1868. (Hrvatsko-ugarska nagodba |
10. |
Načertanije (1844.), Srbi svi i svuda (1849.) |
11. |
Krajiški ustav (1848.) |
12. |
Govori njegove preuzvišenosti bana Dragutina grofa Khuen-Hederváryja izrečeni prigodom adresne debate u Saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1897.) |
13. |
KOLOKVIJ. |
14. |
Nikola Buconjić-Hercegovac: Franjo Josip I. (1917.) |
15. |
Nikola Zvonimir Bjelovučić: Trializam i hrvatska država (1911.) |