Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2020. / 2021. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Kontroverze iz hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća
Kratica predmeta IZBD199 Šifra predmeta 218346
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 6
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Mario Kevo
Akademski stupanj/naziv doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail mario.kevo@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 685
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Upoznati studente sa specifičnim društveno-političkim temama iz hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća s naglaskom na pokušaje hrvatskih društvenih elita da riješe hrvatsko pitanje, prvenstveno intelektualne elite koja je tridesetih godina 20. stoljeća imala više prijedloga za rješavanje unutrašnjopolitičke krize u Jugoslaviji. Upoznat će se i politički rad istaknutih pojedinaca, odnosno kako hrvatskih tako i srpskih političara vezanih uz pokušaje rješavanja hrvatskog pitanja. Istodobno, studenti će se upoznati i s nekim aspektima politike Hrvatske seljačke stranke (HSS) koji su rezultirali uspostavom Banovine Hrvatske, stranačke politike za vrijeme Drugog svjetskog rata, a bit će govora i o suočavanju s prošlošću. U kolegiju će naglasak biti stavljen na političku i viktimološku problematiku u promatranom razdoblju.

Nakon uvodnog dijela o temeljnoj problematici koja će se obrađivati, tematski će se analizirati niz procesa ključnih za bolje razumijevanje društveno-političkih procesa koji su obilježili hrvatsku povijest prve polovice 20. stoljeća. Radi se o nekim aspektima djelatnosti istaknutih hrvatskih i srpskih političara (S. Radić, V. Maček, A. Trumbić, M. Stojadinović), protivljenje diktatorskom režimu (Zagrebačke punktacije), zatim prijedlozi skupine zagrebačkih intelektualaca vezanih uz rješavanje unutrašnjopolitičke krize (Memorandum) te uz izradu novog jugoslavenskog ustava sredinom 30-ih godina 20. stoljeća. Istodobno će se analizirati odabrani aspekti politike Hrvatske seljačke stranke (HSS) koji su rezultirali uspostavom Banovine Hrvatske, ali i politika HSS-a za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na posljetku obradit će se i problematika ljudskih gubitaka Hrvatske/Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu i neposrednom poraću s naglaskom na kontroverze oko postojanja koncentracijskog logora Jasenovac.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća; 2. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti kauzalnost povijesnih procesa; 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu; 4. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje; 5. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu; 7. Preuzimati društveno-odgovorno ponašanje.
Literatura
Obvezna

Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1, Školska knjiga – Stvarnost, Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja); Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 2, Školska knjiga – Stvarnost, Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja); Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 3, Školska knjiga – Stvarnost, Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja).

Dopunska

Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja); Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 2, Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja); Lj. Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije, sv. 3, Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja); H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb, 2006.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb, 1998.; I. Perić, Vladko Maček: politički portret, Zagreb, 2003.; Z. Radelić, Hrvatska seljačka stranka 1941.-1950., Zagreb, 1996. V. Žerjavić, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Zagreb, 1992.

 

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Način polaganja ispita

Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit – usmeni.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

 

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene a) aktivnost na nastavi – 10 % b) seminarske obveze – 10 % c) kolokvij – 25 %                                                                d) kolokvij – 25 %

     

    1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

    usmeni ispit – 30 %

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Aktivnost na nastavi 0.48 10
Seminarski rad 0.48 10
Kolokvij-međuispit 1.2 25
Kolokvij-međuispit 1.2 25
Ukupno tijekom nastave 4.56 70
Završni ispit 1.44 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 6 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 7. nastavni termin;
2. kolokvij - 13. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: predstavljanje plana i programa rada, pojašnjenje studentskih obveza, literature
2. Postavke hrvatske politike međuratnog razdoblja – primjer: Ante Trumbić
3. Zagrebačke punktacije (1932.)
4. Zagrebački memorandum (1934.)
5. Ustavna problematika i Nacrt Ustava grupe zagrebačkih intelektualaca (1937.) – I. dio
6. Ustavna problematika i Nacrt Ustava grupe zagrebačkih intelektualaca (1937.) – II. dio
7. Kolokvij
8. Milan Stojadinović i Hrvatsko pitanje
9. Hrvatska seljačka stranka – uspostava Banovine Hrvatske
10. Hrvatska seljačka stranka – uz središnju vlast (1939.-1941.)
11. Vladko Maček i slom Jugoslavije (1941.)
12. Politika Hrvatske seljačke stranke za vrijeme Drugog svjetskog rata (I. dio)
13. Kolokvij
14. Politika Hrvatske seljačke stranke za vrijeme Drugog svjetskog rata (II. dio)
15. Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i neposrednom poraću
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: objašnjenje studentskih obveza, podjela seminarskih zaduženja, upute o načinu rada
2. Politički portret – dr. Ante Trumbić
3. Zagrebačke punktacije (1932.) – analiza izvora
4. Zagrebački memorandum (1934.) – analiza izvora
5. Nacrt Ustava grupe zagrebačkih intelektualaca (1937.) – analiza izvora
6. Nova Evropa i novi jugoslavenski Ustav
7. Kolokvij
8. Politički portret – Milan Stojadinović
9. Uredba o uspostavi Banovine Hrvatske – analiza izvora
10. Politički portret – dr. Vladko Maček
11. Časnički puč i slom Jugoslavije
12. Misija dr. Tome Jančikovića
13. Kolokvij
14. A. Košutić – Izvješće Randolphu Churchillu (1944.)
15. (ne)historiografski pristupi broju žrtava – primjer: Jasenovac