Analiza refleksije političke situacije na kulturu i društvo; raščlamba temeljnih percepcija društvene zbilje iščitavanjem umjetničkog izričaja; definirati službene kulturne politike prema umjetničkom stvaralaštvu; razlikovati osnovne modele umjetničkog izričaja pojedinih razdoblja; kontekstualizirati političke, ekonomske i kulturne elemente povijesti kratkog 20. stoljeća.

Analizom izabranih tematskih cjelina „kratkog dvadesetog stoljeća“ bit će ocrtana kulturna i politička povijest iščitavanjem izabranih referentnih djela hrvatske intelektualne elite. Težište predmeta stavljeno je na literarna djela, igrane filmove, skulpturu, urbanizam i arhitekturu. Pozornost će, također, biti usmjerena na odnos vlasti prema slobodi umjetničkog izražavanja u promatranom razdoblju. Predavanja su koncipirana kronološki i tematski od osnovnih provedbeno idejnih promišljanja nakon uspostave prve jugoslavenske zajednice do raspada druge jugoslavenske države.

N. Batušić, Na rubu potkove, Zagreb 2006.; D. Bekić, Vojin Bakić ili kratka povijest kiposlavije, Zagreb 2007.; A. Cesarec, Današnja Rusija, Zagreb 1982.; C. Milanja, Hrvatski roman 1945 – 1990., Zagreb 1996.; N. Gilić, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, Zagreb 2010.; V. Gulin Zrnić, Kvartovska spika, Zagreb 2009.; J. Kljaković, U suvremenom kaosu, Zagreb 2011.; M. Krleža, Izlet u Rusiju, Zagreb 2005.; I. Meštrović, Uspomene na političke ljude i događaje, Zagreb 1964.; K. Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 1990., Zagreb 2003.; P. Pavličić, Bilo pa prošlo, Zagreb 2011.; P. Pavličić, Narodno veselje, Zagreb 2013., M. Radulović, D. Vujčić, M. Grbić, Spomenička plastika, Zagreb 2012.; Naše teme: Socijalistički urbanizam i „kraj utopije“, Zagreb 1987.; I. Škrabalo, Hrvatska filmska povijest ukratko, Zagreb 2008.; G. Tribuson, Rani dani, Zagreb 1997., V. Tenžera, Zašto volim Zagreb, Zagreb 2019.

NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno odabranim temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 30 %
3. kolokvij – 20 %
4. kolokvij – 20 %

1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

usmeni ispit – 30%