Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2019. / 2020. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Urbana povijest
Kratica predmeta POVP5-1 Šifra predmeta 111957
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Irena Benyovsky Latin
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail irenabenyovsky@yahoo.com Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem hrvatskih gradova u kontekstu hrvatske i europske povijesti. Komparativnom analizom razvoja hrvatskih i europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja gradova te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na povijesno-geografske uvjete razvoja, regionalnu pripadnost, pripadnost kulturnom krugu i određenom povijesnom razdoblju. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture hrvatskih gradova od antike do suvremenog doba. Na primjerima europskih i hrvatskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije grada, njegove funkcionalne i morfološke strukture te utjecaja povijesnog konteksta na razvoj, izgradnju i organizaciju grada s obzirom na prostor u kojem se nalazi, odnosno vremensko razdoblje u kojem se razvija. Specifična povijesna razdoblja i uvjeti razvoja grada utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 10. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Irena Benyovsky Latin, Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti: povijest i perspektive, u: Historiografija, povijest u suvremenom društvu, ur. G. Ravančić, Gordan et. al, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014. 23-34; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. I, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja);  B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja);  B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).

Dopunska

C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. Paul M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996.; P. Clark, European Cities and Towns: 400-2000, Oxford 2009.; Norman John Greville Pounds, Medieval City, Greenwood Publishing Group, 2005; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800., Cambridge: Cambridge University Press, 2001; Tomislav Raukar, Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; Drago Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2012; Derek Keene, „Towns and the growth of trade”, u: The New Cambridge Medieval History, sv. 4, Cambridge: Cambridge University Press, 2004,  47-86. Neven Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku: (urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća), Zagreb – Koprivnica: Nakladna kuća “Dr. Feletar”, 1994; Tomislav Marasović, Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. Ivan Supičić i Eduard Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; Danijel Jelaš, Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save, Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Image of the Town in the Narrative Sources: Reality and/ or Fiction?, ur. Irena Benyovsky Latin and Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017; Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property,ur. Irena Benyovsky Latin and Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2010; Irena Benyovsky Latin, The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century, Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; Andre Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553-583;  Ratko Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata: magistarski rad,  2002.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (pismeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • pismeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarsko izlaganje 0.22 8
Seminarski rad 0.34 12
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. termin nastave
15. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Antički grad.
3. Ranosrednjovjekovni grad.
4. Grad razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
5. Ranonovovjekovni grad.
6. Grad 18. i 19. stoljeća.
7. Kolokvij.
8. Grad i centralni autoritet.
9. Gradske institucije.
10. Grad i Crkva.
11. Gospodarska topografija / Odnos urbanog i ruralnog.
12. Socijalna topografija grada.
13. Grad i bolest.
14. Izvori za istraživanje grada.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod.
2. Antički grad: Salona; Zadar; Pula.
3. Ranosrednjovjekovni grad: Nin, Šibenik, Poreč.
4. Grad razvijenog i kasnog srednjeg vijeka: Split, Dubrovnik, Trogir, Pag.
5. Novovjekovni grad: Varaždin, Osijek, Karlovac.
6. Grad 18. i 19. stoljeća: Zagreb, Rijeka.
7. Kolokvij.
8. Grad i centralni autoritet: gradovi u okviru Venecije, Ugarsko-hrvatskog kraljevstva.
9. Gradske institucije: uprava, pravo, obrana, demografija – tvrdi gradovi.
10. Grad i crkva: Biskup, gradski redovi, župna organizacija (primjeri Poreča, Splita).
11. Gospodarska topografija / odnos urbanog i ruralnog – Zadar, Dubrovnik.
12. Socijalna topografija grada: raspored društvenih skupina u prostoru grada - Split, Dubrovnik, Trogir, Gradec.
13. Grad i bolest: epidemije, lazareti, hospitali (primjeri Dubrovnika, Splita, Trogira).
14. Pravni, narativni, slikovni i materijalni izvori za istraživanje hrvatskih gradova.
15. Kolokvij.