Dati pregled povijesti Crkve u razdoblju srednjega vijeka, i to s osobitim naglaskom na prijelomna zbivanja koja su uvjetovala izgradnju i promjene u ustrojstvu Crkve, zamor Crkve, hetorodoksne pokrete, obnovna gibanja i diobe. Osposobiti studente da znaju uočiti i analizirati spomenuta povijesna zbivanja i njihove aktere, odrediti njihovu uvjetovanost, važnost i utjecaj na kasnija zbivanja kako u povijesti Crkve, tako u povijesti društava. Sadržaj: Određivanje pojavnog, ljudskoga u prošlosti Crkve, na temelju povijesnih vrela. Napor usmjeren utvrđivanju kako je Crkva tijekom stoljeća neposredno izvršavala poslanje koje proizlazi iz njezine ekleziološke naravi. Isto tako razaznavanje odnosa teologije i povijesti, eklezijalnog dinamizma i promjena u ustrojstvu. Sadržaj istraživanja jest također uvjetovanost tog djelovanja o općim povijesnim zbivanjima i odraz njezinog djelovanja na tu opću povijest, napose kulturnu i religioznu. Seminar: analiza tema kojima će studenti upoznati prijelaz iz jedne u drugu povijesnu epohu, pojavu i značenje pojedinih pokreta unutar Crkve, značenje osobitih pokretača povijesnih zbivanja. U seminaru studenti sudjeluju na sljedeći način: kratkim pismenim prilozima na određenu temu, sudjelovanjem u raspravi te izradom seminarskog rada.

Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., str. 424-430, 459-550 i 584-692. U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje knjige od 10-15 stranica uz svaku temu predavanja.

A. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre, Zagreb 2008.; A. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia sjeverne i središnje Hrvatske, Zagreb 2001.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti (aktivnost na nastavi, dva kolokvija, aktivnost na seminaru i esej)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• aktivnost na nastavi – 20%;
• 1. kolokvij – 10%;
• 2. kolokvij – 10%;
• aktivnost na seminaru – 20%;
• esej – 10%;

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%