Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2019. / 2020. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest zapadne duhovnosti
Kratica predmeta POVP6–1 Šifra predmeta 97995
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Željko Tanjić
Akademski stupanj/naziv Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail rektor@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 624
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Ivica Musa
Akademski stupanj/naziv Magistar znanosti Zvanje null
Kontakt e-mail musa@ffdi.hr Telefon +385 (1) 2354130 / 098 379 517
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznati studente s dinamikom i glavnim smjerovima zapadne duhovne baštine te s međusobnim prožimanjem duhovnosti i drugih društvenih dimenzija tijekom stoljeća. Sadržaj: Novost kršćanstva sastoji se i u tome što je ponudilo čvrst okvir za razumijevanje svijeta i odnosa ljudskog bića (kršćanina) prema njemu. Iz tog razumijevanja i odnosa iznikla je specifična duhovnost koja se oslanja na Božju objavu u Isusu Kristu, kako se očituje u Isusovom propovijedanju i djelovanju a zatim kako se razvija kroz propovijedanje i djelovanje Isusovih apostola, osobito sv. Pavla. No kršćanska duhovnost crpi svoju sadržaj iz dodatnih dvaju izvora: židovske tradicije i grčke mudrosti. Tijekom stoljeća osmišljavanje svijeta događalo se na relaciji novih “ponuda” i kršćanske duhovne tradicije. Studenti će kroz kolegij biti upoznati: s duhovnom tradicijom crkvenih otaca, istočnog i zapadnog monaštva, s transformacijom duhovnoga nasljeđa novih “primitivnih” doseljenika, s duhovnošću novih redova, s intelektualnom njemačkom duhovnošću 14. st., s iberijskom duhovnošću 16. st. i modernim pokušajima duhovnog osmišljavanja svijeta. Dotaknut ćemo i najvažnije dimenzije bizantske duhovnosti, kao i protestantske.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Oslanjajući se na sadržaj ovog kolegija, ali i na teološko znanje ranije stečeno na HKS-u, prepoznati specifičnost duhovne čovjekove dimenzije u judeokršćanskom ozračju i posljedice takve specifičnosti na promatranje povijesti. 2. Naučiti na znanstveno diferencirani i bezpredrasudni način u plodnoj napetosti zajedno držati razinu historiografskog fakticiteta i nadnaravne (objaviteljske) sastavnice u promatranju povijesnih fenomena. 3. U očitovanjima duhovnih pravaca vezanim za određeno povijesno razdoblje prepoznati kvalitativne civilizacijske iskorake kao svevremenu stečevinu s trajnim potencijalom aktualizacije. 4. Kroz razumijevanje duhovnih velikana naučiti vrjednovati doprinos življenoga Evanđelja za promicanje dostojanstva ljudske osobe, porast kulture, suživot u različitosti i izgradnju mira među narodima. 5. Kroz razvijanje senzibiliteta za percepciju duhovnog iskustva osposobiti se za izbjegavanje ideološkog pristupa i instrumentalizacije u promatranju i tumačenju postupaka učinjenih s vjerničkom motivacijom (osobito u odnosu na srednji vijek). 6. Uočiti povijesni 'novum' pojavka kršćanstva i razloge drastičnih kontrasta između miroljubivih kršćana i „tolerantnih“ Rimljana, kao i kasnijih marginalizacija duhovnih ljudi. Uočiti značaj kontakta s Biblijom, crkvenih službi, sakramenata i pučke pobožnosti. 7. Prepoznavati i promišljati nadnaravne odgovore na potrebe povijesnih epoha kroz rađanje i obnove monaštva, redovništva i laičkih pokreta. 8. Prepoznati konfesionalnu srodnost katoličanstva, protestantizma i pravoslavlja i otvoriti se za predviđanje daljnjih povijesnih tijekova. 9. Vježbati se u senzibilitetu za promatranje aktualnih događaja iz motrišta integralnog razumijevanja ljudi i zajednica (tjelesna, duševna i duhovna dimenzija). 10. Što više gore navedenih sastavnica ugraditi u seminarski rad.
Literatura
Obvezna

I. A. Matanić, Uvod u duhovnost, Zagreb 1994.; Ch. Benke, Mala povijest kršćanske duhovnosti, Zagreb, 2012; T. Z. Tenšek, Asketsko–monaška duhovnost otačkog razdoblja. Počeci i razvoj kršćanskog asketizma i monaštva do svetog Benedikta, Zagreb 2003.; J. Leclercq, F. Vanderbroucke, L. Bouyer, The Spirituality of the Middle Ages, Seabury Press, New York 1968.; N. Vukoja, Povijest novovjeke duhovnosti, Zagreb 2004.; E. Benz, Duh i život Istočne crkve, Zagreb 2003.

Dopunska

Franjo, Radost evanđelja (Evangelii gaudium), Zagreb 2014. (br. 1.-49.); Monah Dorotej, Povijest monaštva, Split 2006.; G. Walter, Fenomenologija mistike, Split 1985.; Aurelije Augustin, Ispovijesti, Zagreb 2010.; Sveti Atanazije, Život svetog Antuna Pustinjaka, Zagreb 1985.; Z. Tenšek, Redovnička pravila (Pravilo sv. Benedikta), Zagreb 1985.; Eckhart, Knjiga božanske utjehe, Zagreb 1989.; Sv. Ignacije Loyolski, Načela duhovnosti (Duhovne vježbe), Split 2008.; Sv. Ivan od Križa, Tamna noć, Split 1997.; Sv. Terezija Avilska, Zamak duše, Zagreb 1985.; Sv. Terezija od Djeteta Isusa, Povijest jedne duše, Zagreb 2005.; Drugi vatikanski koncil, Gaudium et spes, Zagreb 2008.; M. Kardamakis, Pravoslavna duhovnost, Hilandar 1996.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • kolokvij – 30%
  • aktivnost na nastavi – 10%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.85 30
Seminarski rad 0.85 30
Aktivnost na nastavi 0.3 10
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. nastavni termin.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod u duhovnost i povijest duhovnosti. Materijalni i formali objekt proučavanja kršćanske duhovnosti.
2. Post–apostolsko razdoblje. Duhovnost mučeništva do 313. g. Patrističko razdoblje: duhovna tradicija crkvenih otaca.
3. Duhovnost pustinje; razvitak monaštva na Istoku i Zapadu.
4. Pad Rimskoga carstva, proces kristijanizacije novih naroda; novi profili inkulturacije i duhovnosti.
5. Rani srednji vijek: monaška duhovnost i utjecaj na široke pučke slojeve (6.–11.st.) .
6. Novi duhovni senzibilitet; cisterciti, potom prosjački redovi (12.–15.st.).
7. Kolokvij.
8. Duhovnost zalaza srednjeg vijeka: laička duhovnost, mistika, humanistički izazovi.. (14-16 st).
9. Doba reformi (16.–17.st.). Protestantska duhovnost.
10. Duhovnost katoličke obnove (kontemplacija i akcija): španjolska mistična škola, isusovci, (16-18 st.).
11. Duhovnost u epohi liberalizma i velikih društvenih promjena (19-20.st).
12. Duhovnost nakon svjetskih ratova: II. vatikasnki sabor, globalizam.
13. Suvremena duhovnost: pravci, izazovi i novi horizonti.
14. Pravoslavna duhovnost.
15. Rekapitulacija.
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema
2. 1. Kršćanski moral u post-apostolskom razdoblju. Herma: Pastir 2. Razvoj kršćanskog vjerskog učenja i mučeništvo. Euzebije iz Cezareje
3. 1. Predestinacija i grijeh. Aurelije Augustin 2. Odstranjivanje iz svijeta. Redovnička pravila
4. Arijanci, pravovjerci i pogani – sukobi i suživot. Grgur Tourski: Povijest Franaka
5. 1. Duhovnost u životima srednjovjekovnih ljudi. Guibert Nogentski: Monodije 2. Teološka revolucija 11. stoljeća. Anzelmo Canterburyski
6. Siromaštvo kao oblik pobožnosti. Počeci dominikanskog reda
7. Kolokvij.
8. 1. Misticizam kao odgovor na problem spoznaje božanskog. Meister Eckhart: Knjiga božanske utjehe 2. Spor oko vrhovnog autoriteta zapadnog kršćanstva. Koncilijarizam
9. 1. Počeci reformacije. Martin Luther: 95 teza 2. Hrvatski doprinosi reformaciji. Stjepan Konzul Istranin
10. 1. Katolička obnova. Tridentski koncil 2. Počeci isusovačkog reda. Ignacije Loyolski: Načela duhovnosti
11. Jansenizam. Blaise Pascal: Pisma provincijalcu
12. Viđenje različitih oblika duhovnosti u 19. stoljeću. John Henry Newman: Apologija
13. 2. vatikanski koncil. Gaudium st spes
14. 1. Suvremena duhovnost: racionalni pristup. Ivan Pavao II.: „Fides et ratio“ 2. Suvremena duhovnost: ekstatički pristup. Karizmatski pokreti
15. Koptski pravoslavni obredi. Shenouda III.: Komparativna teologija