Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obrađuje se niz društvenih, ekonomskih, vojnih i političkih procesa i događaja, te promjena dotadašnjih društveno-političkih modela do kojih je došlo tijekom 16. stoljeća kao direktnih i/ili indirektnih posljedica sve veće osmanske opasnosti i prisutnosti na hrvatskim povijesnim prostorima. Pri tome u fokusu nalazi se prostori srednjovjekovne Slavonije i sjeverni krajevi srednjovjekovne Hrvatske, tj. zapadni prostori Savsko-Dravskog međurječja i prostori današnje gorske Hrvatske sve do podvelebitskoga primorja. Tako se tijekom nastave razmatraju niz događaja, te povijesnih fenomena i procesa kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva na hrvatske zemlje, potom obrambena pregnuća zemalja Krune Sv. Stjepana u protu-osmanskom obrambenom ratu krajem 15. i tijekom 16. stoljeća, te političke, institucionalne i teritorijalne promijene tijekom trećega desetljeća 16. stoljeća, ali i formiranje protu-osmanske vojne granice sredinom i tijekom druge polovice 16. stoljeća. Štoviše, tijekom nastave razmatraju se kontekst, uzroci, posljedice i smjerovi raseljavanja stanovništva u doba osmanske ugroze, ali i niz drugi političko-društvenih promjena tijekom promatrana razdoblja poput diplomatskih aktivnosti na višoj i nižoj razini, špijunaža i kontakata pograničnog stanovništva, ali i transformacija utvrdnog graditeljstva. Također, tijekom nastave proučit će se pojava i širenje crkvene reformacije te seljačke bune u kontekstu osmanskih provala i opasnosti.

Milan Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja); Géza Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); Nataša Štefanec, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); Neven Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja).

András Borosy, „The Militia Protalis in Hungary before 1526“, From Hunyadi to Rákóczi, New York, 1982., str. 63-80, Borislav Grgin, „Južne granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića“, Stjepan Tomašević (1461.-1463.): slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva, Zagreb-Sarajevo, 2013., str. 69-78; Hrvoje Kekez, „Bernardin Frankapan i Krbavska bitka : je li spasio sebe i malobrojne ili je pobijegao ii boja?“, Modruši zbornik 3 (2009.), str. 65-101; Neven Budak, „The Coming of Ferdinand Habsburg to the Croatian Throne“, Croatian studies review, 2 (2002), str. 135-155; Ivan Jurković, „Klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanja osmanske ugroze (od 1463. do 1593.)“, Migracijske i etničke teme 19 (2003.), str. 147-174; Ivan Jurković, „Socijalni status i prisilni raseljenici podrijetlom iz hrvatskih plemićkih obitelji u zemljama njihovih doseoba za trajanja osmanske ugroze“, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 23 (2005.), str. 63-85; Nataša Štefanec, „Osmanski zapovjednici i struktura osmanske i habsburške vojske na hrvatskom dijelu krajišta (prema špijunskim izvještajima iz 1570-ih)“, Ascendere historiam. Zbornik u čast Milana Kruheka Zagreb, 2014., str. 209-227; Damir Stanić, „Ambivalentna lojalnost na Hrvatskoj krajini u 16. stoljeću“, Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija, Slavonski Brod, 2017., str. 121-142;  Nada Klaić, „Neki novi pogled na uzroke hrvatsko-slovenske seljačke bune 1572-1573“, Zgodovinski časopis, XXVII, 3-4 (1974.), str. 219-313; Milan Kruhek, „Rat za opstojnost Hrvatskog kraljevstva na kupskoj granici“, Sisačka bitka 1593., Zagreb-Sisak, 1994, str. 33-47; Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje, predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarski rad (pismeno) – 30%
• seminarsko izlaganje – 5%
• aktivnosti na nastavi – 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• pismeni ispit – 30%