Sadržaj: Upoznavanje studenata s poviješću svijeta u novom vijeku kroz komparativnu analizu civilizacija Europe, Afrike, Indije, Kine, Japana i Amerike. Studenti će se kroz kolegij osposobiti za analizu važnih političkih, socioekonomskih i kulturnih procesa u velikim novovjekovnim civilizacijama. Komparativnom analizom razvitka različitih civilizacija studenti će steći uvid u probleme neravnomjernog razvitka svijeta te u međusobni utjecaj pojedinih društvenih grupa, država i civilizacija. Težište analize usmjerit će se na sljedeće povijesne procese: otkrivanje novih svjetova, uspostavu kolonijalne podjele i globalnog tržišta te posljedice tih promjena na kulturni, ekonomski i demografski razvoj pojedinih kontinenata i civilizacija.

S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja);

J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja);

The Times complete history of the world (ed. R. Overy), London 2015. (odabrana poglavlja);

Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. Alka Škiljan … et. al.), Zagreb 1990. (odabrana poglavlja).

F. Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Strukture svakidašnjice, Zagreb 1992.;

Povijest, sv. 8 -12 (gl. ur. E. Cravetto, gl. ur. hrvatskog izdanja I. Goldstein), Zagreb 2008.;

C. Ingrao, The Habsburg Monarchy 1618-1815, Cambridge 2000. (odabrana poglavlja);

N. Davies, Europe. A History, London 1997.

Popis dopunske literature proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima predmeta, sukladno odabranim seminarskim temama.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• kolokvij – 25%
• kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%