|
Detaljni izvedbeni plan |
||||||||||||||||
Akademska godina | 2019. / 2020. | Semestar | Ljetni | ||||||||||||||
Studij | Diplomski sveučilišni studij povijesti | Godina studija |
1. | ||||||||||||||
Usmjerenje | Suvremena povijest | ||||||||||||||||
I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Naziv predmeta | Hrvatske političke ideje u 19. i 20. stoljeću | ||||||||||||||||
Kratica predmeta | POVD223 | Šifra predmeta | 101708 | ||||||||||||||
Status predmeta | Obvezni | ECTS bodovi | 5 | ||||||||||||||
Preduvjeti za upis predmeta | Nema | ||||||||||||||||
Ukupno opterećenje predmeta | |||||||||||||||||
Vrsta nastave | Ukupno sati | ||||||||||||||||
Predavanja | 30 | ||||||||||||||||
Seminari | 15 | ||||||||||||||||
Mjesto i vrijeme održavanja nastave | HKS – prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
II. NASTAVNO OSOBLJE |
|||||||||||||||||
Nositelj predmeta | |||||||||||||||||
Ime i prezime | Tado Jurić | ||||||||||||||||
Akademski stupanj/naziv | Doktor znanosti | Zvanje | Docent | ||||||||||||||
Kontakt e-mail | tado.juric@gmail.com | Telefon | +385 (1) 3706 638 | ||||||||||||||
Konzultacije | Prema objavljenom rasporedu | ||||||||||||||||
III. DETALJNI PODACI O PREDMETU |
|||||||||||||||||
Jezik na kojem se nastava održava | Hrvatski | ||||||||||||||||
Opis predmeta |
Sustavno prikazati političke ideje na hrvatskom prostoru u naznačenom dvostoljetnom razdoblju te objasniti genezu, sadržaje i utjecaj hrvatskih ideoloških koncepcija, njihove nositelje i postignuća. Analizirati inicijalna, predpreporodna idejna gibanja na hrvatskom prostoru od Maksimilijana Vrhovca preko Janka Draškovića i Ivana Derkosa do Ljudevita Gaja. Raščlaniti i definirati idejnu bit Ilirskoga pokreta -Hrvatskoga narodnoga preporoda. Odgovoriti na pitanja: što je taj pokret značio u nacionalno-političkom smislu (kao otpor mađarizaciji, germanizaciji i talijanizaciji), a kao izraz vlastitih političkih težnji na temeljima emotivne i teritorijalno-upravne integracije hrvatskoga naroda i njegova državnog i prirodnog prava da ostvari političku i državnu samostalnost. Na koji način se ostvario u nacionalno-kulturnom pogledu (izgradnja jedinstvenog, standardnog književnog jezika; unapređivanje književno-stvaralačkog rada; unapređivanje kazališne, likovne i glazbene umjetnosti; unapređivanje prosvjetnog djelovanja; napuštanje staleške zatvorenosti i prihvaćanje liberalno-demokratskih načela). Prikazati smisao ideja slavenske solidarnosti i političkih koncepcija austroslavizma. Objasniti osnove nastanka jugoslavenske ideologije. Prikazati utemeljenost zalaganja za čisto hrvatsku političku misao u njezinu narodnjačkom i pravaškom obliku. Istaknuti nastojanja oko rješenja hrvatskoga pitanja u Austro-Ugarskoj na temeljima trijalizma i federalizacije Habsburške Monarhije. Prikazati Supilove koncepcije južnoslavenskog ujedinjenja. Objasniti koncepciju Radićeva konfederalizma i Mačekova federalizma. Prikazati državotvorne koncepcije hrvatskih socijaldemokrata i hrvatskih komunista. Kako je došlo do stvaranja Banovine Hrvatske i što je njome ostvareno od hrvatskih državotvornih ideja? Prikazati i komparativnim metodološkim pristupom objasniti idejne koncepcije važnijih protagonista tijekom Drugog svjetskog rata. Hrvatsko pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji (oporbeno djelovanje hrvatske inteligencije u zemlji, aktivnost hrvatske političke emigracije). Nužnost sloma komunističkog socijalizma. Ostvarenje hrvatskih težnji za slobodom, suverenošću i državnom samostalnošću. |
||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta |
1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. | ||||||||||||||||
Literatura | |||||||||||||||||
Obvezna | Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja); A. Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb 1999. (odabrana poglavlja);N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.; L. W. Südland (Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin 1990. (odabrana poglavlja); H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); J. Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja) |
||||||||||||||||
Dopunska | S. Matković i T. Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006., str. 15.-85.; I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002.; D. Sagrak, Dr. Milan pl. Šufflay-Hrvatski aristokrat duha, Zagreb 1998.; I. Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb 2011., (doktorski rad); S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; J. Šidak, M. Gross, I. Karaman, D. Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860.–1914., Zagreb 1968.; M. Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb 1973.; A. Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.; Lj. Antić, Velikosrpski nacionalni programi. Ishodišta i posljedice, Zagreb 2007.; N. Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb 1980.; M. Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb 1991.;F. Tuđman, Bespuća povijesne zbiljnosti, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Usudbene povjestice, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, knjiga I.-II., Zagreb 1993. (odabrana poglavlja). |
||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||
Polaže seDa | Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe | Ulazi u prosjekDa | |||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita |
|
||||||||||||||||
Način polaganja ispita |
|
||||||||||||||||
Način ocjenjivanja | Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
|
||||||||||||||||
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
|