Ciljevi predmeta: Upoznavanje s psihološkim odrednicama policijskog posla i policijske subkulture. Analiza socio-psiholoških koncepata grupnog ponašanja u policijskom okruženju. Analiziranje profila policajaca u sklopu postojećih modela ličnosti. Utvrđivanje psihološkog aspekta community policing modela rada (policija u zajednici). Upoznavanje s policijskim stresom, stresorima i strategijama suočavanja sa stresom. Upoznavanje s  područjem očuvanja mentalnog zdravlja policajaca i organizacijom brige za mentalno zdravlje policijskih službenika u Hrvatskoj i svijetu. Upoznavanje s djelatnostima Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole MUP RH. Upoznavanje s poslovima psihologa u policiji te usvajanje znanja o specifičnostima pristupa policijskim službenicima općenito kao i u pogledu očuvanja njihovog mentalnog zdravlja. Upoznavanje s psihološkim aspektima različitih policijskih radnih mjesta.

Sadržaj predmeta: Kratki pregled razvoja policijske psihologije i usvajanje osnovnih pojmova. Policijska subkultura. Selekcija policijskih službenika i njihovo usavršavanje. Elementi socijalne psihologije u policiji. Profil i ličnost policajaca. Community policing model. Mediji, javnost i policija. Predrasude o policajcima. Specifičnosti organizacijske psihologije u policiji. Odnos poslovne i privatne domene u životu policajaca.  Organizacijski i operativni policijski stresori. Mehanizmi suočavanja sa stresom kod policajaca. Posljedice policijskog stresa. Očuvanje zdravlja policajaca i provođenje mentalnih treninga u policiji. Jačanje mentalne otpornosti i kognitivnih kapaciteta policajaca. Krizne intervencije u policiji. Specifičnosti psihološkog pristupa policijskim službenicima. Psihološke odrednice i stres kod poslova poligrafista, kriminalističkih tehničara, kontakt policije, interventne policije, specijalne policije i granične policije.

• Kitaeff, J. (2011). Handbook of Police Psychology. New York: Taylor & Francis Group (odabrana poglavlja)
• Karlović, R., Sučić, I. (2017). Security as the Basis Behind Community Policing: Croatia’s Community Policing Approach. U: Bayerl, P.S., Karlović, R., Akhgar, B., Markarian, G. (ur.). Community Policing – A European Perspective (str. 125-138). Cham: Springer
• Glavina Jelaš, I., Vukosav, J., Korak, D. (2015). Dvije vrste stresora kod policijskih službenika – koji su utjecajniji? Zbornik radova IV. međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Istraživački dani Visoke policijske škole u Zagrebu“, 484-499.
• Glavina, I. Vukosav, J. (2011). Stres u policijskoj profesiji. Policija i sigurnost, 1, 32-46.
• Baboselac-Marić, M. (2014). Obilježja policijske kulture. Policija i sigurnost, 23, 239-250.

• Mitchell, C.L., Dorian, E.D. (2017). Police Psychology and Its Growing Impact on Modern Law Enforcement. Hershey, PA: IGI Global.
• Kurke, M.I., Scrivner, E.M. (1995). Police psychology into the 21st century. Hillsdale, N.J : Lawrence Erlbaum Associates.
• Michael, R. (2018). Police culture. U Introduction to Policing (115-141). London: Sage.
• Banom, B., Talib, P. (2017). Understanding police stress towards a secure and sustainable society. International Journal of Police Science & Management, 19, 159-170

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

Stjecanje minimalno 70% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti

Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

      Način stjecanja bodova:

1.Nastavne aktivnosti – 70%:

Kolokvij                  – 30%

Seminarski rad      – 20%

Rad na vježbama   – 20%

2.Završni pismeni ispit (usmeni) – 30% 

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5)       – 90 do 100%  bodova

vrlo dobar (4)   – 80 do 89,9% bodova

dobar (3)           – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2)      – 50 do 64,9%  bodova

nedovoljan (1)  – 0   do 49,9 % bodova