Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim značajkama kulturno-civilizacijskog ozračja latinskog pisma s posebnim osvrtom na hrvatski etnički i kulturni prostor. Studenti će se tijekom godine upoznati s pismima koja su se koristila na hrvatskom prostoru od ranosrednjovjekovlja do pojave tiska (beneventanska minuskula, karolinška minuskula, gotica i humanistika). Sudjelovanjem na predavanjima i proučavanjem arhivske i knjiško-rukopisne građe studenti će steći korisne znanstvene spoznaje i osposobiti se za profesionalni istraživački rad.

J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985.;

F. Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb 2005.;

A. Cappelli, Dizionario di abbreviature latini ed italiani, Milano 2004.

V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952.;

B. Bischoff, Latin Palaeography: Antiquity and the Middle Ages (Cambridge), 1990.;

G. Battelli, Lezioni di paleografia, Città del Vaticano 1949.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; vježbe; kolokvij (pismeni);

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više.

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

    aktivnost na nastavi – 10%

    vježbe: 20 %

    kolokvij: 40 %

1. b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

                 usmeni ispit – 30%