Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Uvod u teologiju
Kratica predmeta KOMP2-5 Šifra predmeta 132356
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Zoran Turza
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail zoran.turza@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Josip Markotić
Akademski stupanj doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail josip.markotic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 628
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim odrednicama i temeljnim pojmovima teologije kao znanosti i njezina suodnosa s drugim (poglavito humanističkim i društvenim) znanostima, s posebnim osvrtom na: a) izvore i metode unutar teoloških disciplina; b) odnos razuma i vjere; c) kršćansku objavu; d) crkveno učiteljstvo; e) raznolikost teoloških grana; f) teologiju i kršćansko življenje. Student po završetku predmeta stječe mjerodavnost za teološko pristupanje zbilji unutar interdisciplinarnoga znanstvenoga govora; poznaje temeljne značajke  govora o Bogu i glavne odrednice kršćanske vjere; prepoznavanje međusobne povezanost istina vjere; primjenjivanje stečenoga teološkog znanja u osvjetljavanju i rješavanju suvremenih problema u društvu.

Predmet će obrađivati sljedeće teme: Čovjek pred otajstvom (trojedinoga) Boga; povijest spasenja i povijest Objave; događaj Isusa Krista i ekleziološko očitovanje vjere; eshatološka pitanja.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Objasniti novost i presudnost pojave Isusa iz Nazareta s obzirom na vjeru Izraela. 2. Shvatiti temeljnu poruku Evanđelja u izričitom odnosu prema Isusovoj osobi kroz Govor na gori, tumačenje prispodoba i Isusovo autodefiniranje te, ponajviše, kroz događaj Isusova otkupiteljskog žrtvenog sebedarja dovršenog Uskrsnućem i aniticipiranog Posljednjom večerom. 3. Rekapitulirajući dosad spomenuto, objasniti narav kršćanske objave i dinamiku autentične ljubavi, razumijevajući kršćanstvo upravo polazeći od osobe Isusa koji je Krist i od središnjosti ljubavi. 4. Predstaviti živote i poruke izabranih svetica i svetaca Katoličke Crkve s gledom na središnjost ljubavi. 5. Objasniti temeljni stav i sadržaj apostolske ispovijesti vjere u dinamičnom suodnosu sa zakonom slavljenja, moljenja i življenja. 6. Uočiti stupanj vjerodostojnosti kršćanske opcije. 7. S razumijevanjem pologa kršćanske vjere znati pružiti odgovore na neka aktualna pitanja.
Literatura
Obvezna

Kern W, Niemann F. Nauka o teološkoj spoznaji. Kršćanska Sadašnjost. Zagreb, 1988., 35-38, 44-48.

Šokčević Šimo, Teologija i ideja sveučilišnog obrazovanja, Obnovljeni život, 71/2 (2016), 217-229.

  1. Pavlić, Radost kao blaženstvo, Bogoslovska smotra, 85 (2015.) 4, 1077 –1092. A. Scola i dr., Čovjek kao osoba. Teološka antropologija. Kršćanska sadašnjost. Zagreb, 2003.,191-193. 209.
  2. Nemet, Teologija stvaranja. Kršćanska sadašnjost. Zagreb, 2003., 163-172.181-185.193-197.
  3. Schneider, Mariologija. Djevica Marija u Otajstvu Krista i Crkve. FTIDI. Zagreb, 2008., 29-35.

Matulić T. Suvremene dinamika odnosa znanosti i vjere: izazovi i perspektive. U: Komadina I. Tajna života u ozračju suvremenom odnosa znanosti i vjere. Frankfurt am Main, 2011., 15-44.

Ančić, N. A., Neka promišljanja o enciklici Fides et ratio prigodom desete obljetnice, Bogoslovska smotra, 78 (2008) 4, 747-760.

Drugi vatikanski koncil: Dogmatska konstitucija o Crkvi. Lumen Gentium, 5. poglavlje (Na svetost pozvani)

Katekizam Katoličke Crkve-KKC. Glas Koncila. Zagreb, 1994. (br. 54-79; 101-141, 456-495)

Enciklopedijski Teološki rječnik. Kršćanska Sadašnjost. Zagreb, 2009., 749-753.

Theodor Schnitzler: O značenju sakramenata. Herder, Kršćanska sadašnjost, 1998., 9-23.

Adolf Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Hrvatski institut za liturgijski pastoral. Zadar, 1993., 12-17.114-123.276-279.334-343.

Alister E. McGrath, Znanost i religija. Novi uvod., Kršćanska sadašnjost, 2015. (odabrani dijelovi)

Dopunska

Orlandis José. Povijest Kršćanstva. Verbum. Split, 2004., 5-53. Kern W, Niemann F. Nauka o teološkoj spoznaji. Kršćanska Sadašnjost. Zagreb, 1988., 14-28. Michael Hesemann. Legende, mitovi, laži. Verbum. Split, 2010., 225-252. Schönborn Christoph. Bog posla Sina Svoga. Kršćanska Sadašnjost. Zagreb, 2008. 76-115. Galot Jean. Kristologija. UPT. Đakovo, 1996. 23-43. Knoch Wendelin. Bog traži čovjeka – Objava, pismo, predaja. Kršćanska Sadašnjost. Zagreb, 2001. 40-62.

Rebić Adalbert. Središnje teme Starog Zavjeta. Kršćanska Sadašnjost, Zagreb, 1996. 183-185.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

Način polaganja ispita

1) Nastavne aktivnosti –  1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni). Za prolaz je nužno pozitivno položiti 50% pismenog ispita.

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70%
    1) 1. kolokvij – max. 35%
    2) 2. kolokvij – max. 35%

b) Završni pismeni ispit – max. 30%

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8 0
Kolokvij-međuispit 0.77 35
Kolokvij-međuispit 0.77 35
Ukupno tijekom nastave 2.34 70
Završni ispit 0.66 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 8. i 12. tjedan nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Definicija i grane teologije. Teologija na sveučilištima od srednjeg vijeka. Teologija i komunikacija.
2. Osnovni pojmovi filozofije.
3. Ljudska narav, grijeh, milost, krepost, Marija iz Nazareta.
4. Teologija: povijest pojma u pretkršćansko vrijeme i u kršćanstvu (crkveni oci, srednji vijek). Odnos razuma i vjere. Izvori teologije.
5. Odnos filozofije i teologije.
6. Kršćanstvo u konkretnom životu - od vjerskog iskustva do življene vjere. Sveci kao putokaz. Bl. Terezija iz Kalkute i Edith Stein.
7. Kršćanska objava: Božje samoočitovanje i ljudski obzor shvaćanja. Progresivnost objave (Stari i Novi zavjet).
8. Kolokvij.
9. Biblijska kristologija.
10. Liturgija i sakramenti.
11. Isus Krist: punina objave, pravi Bog i pravi čovjek. Trinitarna dimenzija objave.
12. Kolokvij.
13. Glavne teme Drugog vatikanskog sabora I.
14. Glavne teme Drugog vatikanskog sabora II.
15. Kanonsko pravo s posebnim osvrtom na obveze i prava vjernika laika. Teologija pred aktualnim izazovima za kršćansko življenje – izabrana pitanja iz pastoralne teologije.