Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Svjetska povijest 19. stoljeća
Kratica predmeta POVP2-2 Šifra predmeta 111936
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Kristina Puljizević
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail kristina.puljizevic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Kolegij se sastoji od odabranih tema iz europske i svjetske povijesti „dugog 19. stoljeća“. tj od Francuske revolucije do 1918. godine kada su se na mnogostruke načine preobrazili europski i svjetski politički i društveni odnosi. Cilj je upoznati studente s osnovama modernizacijskih procesa posebno procesa političke modernizacije tj. oblikovanja suvremene države i nastanka suvremenog pojma suvereniteta. Historiografskom raščlambom prijelomnih događaja, najvažnijih procesa i osoba europske i svjetske povijesti 19. stoljeća studenti će biti u stanju razumjeti i kritički vrednovati historiografske interpretativne okvire navedenog razdoblja, razdoblja koje je u ideološkom, političkom i svjetonazorskom kontekstu odredilo europsku i svjetsku povijest sve do naših dana.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz europske i svjetske povijesti 19. stoljeća.
Literatura
Obvezna

A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809. -1918., Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja); A. J. P., Taylor, Borba za prevlast u Europi 1848.-1918., Sarajevo, 1968. (odabrana poglavlja); Povijest svijeta od početka do danas, 2. izdanje, Zagreb 1990; A. Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja).

Dopunska

Ch. Tilly, L. Tilly, R. Tilly, Buntovno stoljeće 1830.-1930., Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb, 2006.; Cravetto (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008.; I. Bibo, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; A. Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989.; J. M. Roberts, Povijest Europe,  Zagreb 2002.; J. Carpentier, F. Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999.; J. Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.; G. Procacci, Povijest Talijana,  Zagreb 1996.; Ch. Sellers, – H. May, N. R. – McMillen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996.; G. M., Trevelyan, G. M., Povijest Engleske, Zagreb 1956.; D. Agičić, Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.; I. T. Berend i G. Ranki, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; H.-U. Wehler, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005; E. Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb 1987. (odabrana poglavlja) E. Hobsbawm, Doba kapitala, Zagreb 1989. (odabrana poglavlja);

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2
Seminarski rad 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8.nastavni termin i 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje / „Dugo 19. stoljeće“ – razdoblje europske prevlasti.
2. Značaj i posljedice Francuske revolucije.
3. Napoleonski ratovi i razdoblje francuske nadmoći u Europi.
4. Europa Svete alijanse - novi europski poredak.
5. Razvoj temeljnih političkih ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam.
6. Nacionalni pokreti u Europi. Revolucija 1848/9.
7. Istočno pitanje - Kriza Osmanskoga carstva tijekom 19. stoljeća.
8. Nove europske velesile – Njemačka i Italija: proces ujedinjenja.
9. Drugo Francusko Carstvo; Viktorijanska Engleska.
10. Postanak Sjedinjenih Američkih Država – građanski rat i gospodarski rast. Neovisnost i nacionalni razvoj u Latinskoj Americi tijekom 19. stoljeća.
11. Rusko Carstvo: ekspanzija i modernizacija.
12. Srednja i jugoistočna Europa u okvirima velikih carstava: Austro-Ugarska Monarhija, Carska Rusija; Osmansko Carstvo.
13. Kolonijalna politika. Zaoštravanje odnosa na dalekom istoku.
14. Prvi svjetski rat: uzroci, tijek i ratne posljedice.
15. Zaključno predavanje.
Seminari
Tjedan Tema
1. Francuska između reforme i revolucije. Odjeci Francuske revolucije u Europi.
2. Napoleon Bonaparte – uspon i slom. Napoleonov doprinos razvoju vojne organizacije i ratne vještine.
3. Bečki kongres 1815. godine i politička „rekonstrukcija Europe“. Diplomacija Klemensa Metternicha.
4. Industrijska revolucija u Europi 1815.-1914. Građansko društvo.
5. Nacionalni pokreti u Europi 1800.-1914. Europske revolucije 1848/49. Politički, ideološki i društveni kontekst revolucije.
6. Američki građanski rat 1861.-1865.
7. Engleski model razvoja građanskog društva – evolucijski, a ne revolucionarni model.
8. Kolokvij u terminu seminara
9. Europsko društvo od liberalnog kapitalizma do prijelaza u imperijalizam- snažna nacionalna država. Europski kolonijalni posjedi i antikolonijalna reakcija. Kolonijalni ratovi.
10. Uspon Sjedinjenih Država do svjetske sile 1867.-1917.
11. Berlinski kongres 1878. godine – utjecaj na odnose u srednjoj Europi i nova ravnoteža snaga u rješavanju Istočnog pitanja.
12. Krščanska demokracija i socijalistička doktrina u Europi u kontekstu rješavanja nacionalnog i društvenog pitanja.
13. Europska suparništva i savezništva nakon 1890. godine. / Naoružani narodi. Temeljne značajke vojnog ustroja i ratne vještine u razdoblju druge polovice 19. i početa 20. stoljeća. Prvi svjetski rat (uzroci, borbeni planovi zaraćenih država i važnije bojišnice).
14. Kolokvij u terminu seminara.
15. Europa na početku 20. stoljeća problemi demokracije i nacionalnosti. Svjetska i europska politička preobrazba određena 1918.-om godinom.