Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Slika i film kao povijesni izvor
Kratica predmeta POVD225 Šifra predmeta 101710
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Krunoslav Novak
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail krunoslav.novak@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 655
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznati studente s ulogom fotografije i kinematografije te s načinima analize i pristupa njihovim sadržajima, prepoznajući elemente za rekonstrukciju povijesnog konteksta.
Sadržaj:  U povijesnom istraživanju sve je očitija potreba uz tradicionalne pisane arhivske dokumente koristiti i literarne radove, usmena svjedočanstva, sliku i film. Studentima će u tom smislu biti predstavljen  način analize i interpretacije vizualnih i audiovizualnih medija. U osnovnim crtama govorit će se o povijesnom razvoju spomenutih medija, te njihova primjena u novinarstvu, propagandi, stvaranju javnog mnijenja. U fokus istraživanja stavljaju se fotografija, film, televizija i novi mediji te interpretacija njihovih sadržaja i kriteriji za vjerodostojnost i objektivnost u rekonstrukciji povijesnog konteksta.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati ulogu i značaj fotografije, fotomontaže i filmske građe u kontekstu povijesnog istraživanja 2. Izdvojiti glavne značajke procesa semiotičke analize audiovizualnih sadržaja 3. Opisati tijek razvoja uloge fotografije i filma u društvenim dinamikama 4. Analizirati osnovne postavke pristupa vjerodostojnosti pojedinih audiovizualnih proizvoda 5. Demonstrirati stečena znanja s kolegija u analizi fotografija iz vlastitog konteksta 6. Ocijeniti primjenjivost i ograničenja audiovizualnih sadržaja kao povijesnih izvora.
Literatura
Obvezna

P. Burke, Očevid, upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb 2003. (orig. Peter Burke, Eyewitnessing, The uses of images as historical evidence, London 2001.); S. Vitaljić, Rat slikama, suvremena ratna fotografija, Zagreb 2013; P. Sorlin, “How to Look at an “Historical” Film”, u: M. Landy (ur.) The Historical Film: History and Memory in Media, London 2001., str. 25-49.; T. Dant – G. Gilloch, “Pictures of the past: Benjamin and Barthes on photography and history,” European Journal of Cultural Studies 5 (2002) 1: 5-25.; D. Cartmell – I. Q. Hunter, “Retrovisions. Historical makeovers in film and literature”, u: Cartmell D. (i dr.) Retrovisions. Reinventing the past in film and fiction, London 2001., str. 1.-7.; J. Fiske, “Code”, u: E. Barnouv (i dr.), International encyclopedia of communications, New York – Oxford 1989., str. 312.-316.

Dopunska

D. Rafaelić, Kinematografija u NDH, Zagreb 2013.; H. Turković i V. Majcen, Hrvatska kinematografija, povijesne značajke, suvremeno stanje, filmografija (1991.2002), Zagreb 2003.; A. Mignemi, Lo sguardo e l’immagine, La fotografia come documento storico, Torino 2003.; G. P. Brunetta i C. A. Zotti Minici (ur.), La fotografia come fonte di storia, Venezia 2014.; G. D’Autilia, L’indizio e la prova, La storia nella fotografia, Milano 2005.; M. Peres (ur.), Focal Encyclopedia of photography, Oxford 2007.; R. Niemi, History in the media. Film and television, Santa Barbara 2006.; S. Zielinski, Audiovisions. Cinema and television as entr’actes in history, Amsterdam 1999. (orig. Zielinski S., Audiovisionen.  Kino und Fernsehen als Zwischenspiele, Reinbek bei Hamburg 1989.); P. Sorlin, Memoria, narrazione, audiovisivo, Roma 2013.;  A. L. Carlotti (ur.), Usi e abusi dell’immagine fotografica, Milano 2000.; A. Grasso, Fare storia con la televisione: l’immagine come fonte, evento, memoria, Milano 2006.; P. Ortoleva, Cinema e storia. Scene dal passato, Torino 1991.; P. C. Rivoltella, “Cinema”, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 205.-209.; F. Lever, “Fotografia”, u: F. Lever (i. dr.), La Comunicazione, il dizionario di science e tecniche, Roma 2002., str. 513.-517.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • 1. kolokvij – 20%
  • 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2
Seminarski rad 0.1 10
Seminarsko izlaganje 0.4 20
Kolokvij-međuispit 0.4 20
Kolokvij-međuispit 0.4 20
Ukupno tijekom nastave 2.5 70
Završni ispit 0.5 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 8. i 15, nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: Uvod u predmet, predstavljanje plana i programa rada, pojašnjenje studentskih obveza, obavezne i preporučene literature, pojašnjenje sustava bodovanja.
2. Od početka masovnih medija do digitalne fotografije i filma, smještaj u povijesni kontekst.
3. Važnost fotografije i njezina primjena od početka XX. stoljeća.
4. Fotografija kao tekst – denotativna, konotativna analiza.
5. Fotografija kao tekst – ideološka analiza, manipulacija fotografijom.
6. Fotografija u novinarstvu, te kao sredstvo propagande, osobni albumi kao svjedoci jednog vremena.
7. Kritika fotografije kao povijesnog izvora.
8. Kolokvij.
9. Dokumentarna filmska građa i društveni kontekst u kojem je nastala.
10. Kinematografija i povijest.
11. Povijesnost igranog povijesnog filma – mogućnosti i kritike.
12. Dramaturgija u hagiografskim filmovima.
13. Televizija, medij koji stvara i interpretira povijest.
14. Novi mediji i „povijest uživo“.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar: upute o načinu rada, predstavljanje tema, podjela tema studentima, kako pismeno uobličiti seminar, pojašnjenje obveza vezanih uz seminar.
2. Srodnost i razlike pojedinih vizualnih medija.
3. Tehnološki razvoj fotografije kao medija, primjena fotografije kao povijesnog izvora.
4. Analiza fotografija (denotativna, konotativna).
5. Analiza fotografija (ideološka).
6. Analiza fotografija (novinske fotografije i novinski tekst, propagandni sadržaji).
7. Analiza fotografija (fotomontaža, kadriranje).
8. Kolokvij.
9. Analiza dokumentarne filmske građe.
10. Vjerodostojnost povijesnog igranog filma I.
11. Vjerodostojnost povijesnog igranog filma II.
12. Analiza hagiografskih filmova.
13. Televizijski programi i društveni kontekst.
14. „Novi mediji“ – neposrednost i vjerodostojnost.
15. Kolokvij.