Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Povijest Grčke i Rima
Kratica predmeta POVP4-2 Šifra predmeta 97971
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Siniša Bilić - Dujmušić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sinisa.bilic-dujmusic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 628
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Oblikovati valjanu predodžbu o tijeku grčke i rimske povijesti, značajkama antičkih društava i o njihovu civilizacijskom prinosu, o specifičnoj izvornoj građi i načinu rada na njoj, te o razvitku historiografije u klasičnoj starini. Uvod u poznavanje izvora za antičku povijest.

Sadržaj: Prikazavši prijelazno vrijeme do početka punog povijesnog doba, grčka povijest se izlaže u sklopu tradicionalne periodizacije: arhaika, klasično doba i helenizam. U žarištu pozornosti je polis kao temeljna politička i društvena zajednica. Počeci prve civilizacije na europskom tlu (3. tisućljeće pr. Kr.). Izvori za grčku povijest, posebno Ilijada. Geografski pregled. Najvažnija arheološka istraživanja. Minojska kultura. Mikenska kultura i mikensko društvo. Trojanski rat. Dolazak Dorana. Tamni period i nastanak polisa. Arhajsko doba. Kolonizacija sredozemlja. Atena i razvoj demokracije. Atenski zakonodavci. Sparta. Drugi putovi političke evolucije u Grčkoj. Klasično doba. Perzijska opasnost. Uspon atenske demokracije i pomorskog saveza. Peloponeski rat i slom Atene. Kultura i svakodnevni život klasičnog doba. Važnija imena u umjetnosti. Stvaranje kanona antičke umjetnosti. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak niza novih država. Obilježja helenističkog monarha. Država Seleukida. Ptolomeidska monarhija. Pergam pod Atalidima. Makedonija pod Antigonidima. Grčki savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Rođana. Novi duhovni pokreti i filozofije. Umjetnost i znanost helenističkog vremena. Počeci Rima u sklopu italskog razvoja, s doprinosom grčke kolonizacije i Etruščana. U okviru prikaza rimske republike, središnja tematika je društvena povijest te razvitak institucija, napose prava, pri čemu se naglasak stavlja na uređenje i funkcioniranje republike. Nakon analitičkog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti društvenog razvoja, ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri čemu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja “naturalne ekonomije”, uloga robova, oslobođenika i kolonata). Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civilizacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi različitih smjerova razvoja u daljnjoj povijesti.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Usvojiti znanja o procesu razvoja antičkih civilizacija. 2. Usvojiti specifičnu terminologiju starovjekovne historiografije. 3. Uvidjeti kompleksnost izučavanja antičke povijesti i njenu veliku povezanost s drugim klasičnim studijima (povijest umjetnosti, arheologija, klasična filologija, filozofija, rimsko pravo). 4. Razviti ispravan pristup grčkim i latinskim izvorima. 5. Moći se samostalno koristiti stručnom literaturom. 6. Napisati strukturirani rad s tematikom antičke povijesti te održati jasno i organizirano izlaganje uz korištenje suvremene tehnologije. 7. Akumulirati stručna znanja potrebna za izvođenje nastave u 5. razredu osnovne i 1. razredu srednje škole. 8. Steći temeljna znanja potrebna za nastavak stručnog usavršavanja na polju grčke i rimske povijesti, kao i antičke povijesti naroda koji su dospjeli unutar rimskog imperija.
Literatura
Obvezna

P. Lisičar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971.; V. Zamarovsky, Grčko čudo, Zagreb 1978.; A. B. Ranovič, Helenizam i njegova istorijska uloga, Sarajevo 1962.; N. A. Maškin, Istorija starog Rima, Beograd 1987 (i dr. izdanja); The Times atlas svjetske povijesti, Ljubljana–Zagreb, 1986.

Dopunska

Struve – Kalistov (ur.), Stara Grčka, Sarajevo 1962.: A. Chamoux, Grčka Civilizacija, Beograd 1967.; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. IV–VII., Opatija 1974–79.; R. Flaceliere, Grčka u doba Perikla, Zagreb 1979.; P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd 1968.; J. Carcopino, Rim u razdoblju najvišeg uspona carstva, Zagreb 1981.; M. Pallottino, Etruščani, Zagreb 2008.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni i usmeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

  • seminarske obveze – 10% (pismeno)
  • 1. kolokvij – 30% (ostvarenih najamnje 15% na pismenom dijelu, omogućava usmeno polaganje ostalih 15% te mogućih 15% od završnog usmenog ispita)
  • 2. kolokvij – 30%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.85 30
Kolokvij-međuispit 0.85 30
Seminarski rad 0.3 10
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija U 8. i 15. tjednu nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Minojska civilizacija
2. Mikenska civilizacija i dolazak Dorana
3. Mračno doba i nastanak polisa
4. Početak arhajskog perioda
5. Sparta
6. Razvoj atenske demokracije
7. Hegemonije Sparte i Tebe i uspon Makedonije
8. Predrimska Italija (kolokvij)
9. Osnivanje Rima
10. Ustavno uređenje republike
11. Grakhijanske reforme
12. Optimati i populari – građanski sukob na kraju republike
13. Doba trijumvira i građanskih ratova
14. Principat
15. Kriza carstva i Dioklecijanove reforme (kolokvij)
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih radova
2. Pripremni tjedan (nema izlaganja seminara)
3. Homerova Troja - Mikena
4. Pizistratova tiranija - Spartanska vojska
5. Prva perzijska invazija - Druga perzijska invazija
6. Atenski pohod na Sirakuzu - Dionizije sirakuški
7. Bitka kod Leuktre 371. pr. Kr. - Sveti rat
8. Aleksandrova osvajanja - Pergamsko kraljevstvo
9. Servijanske reforme - Uspostava republike
10. Samnitski ratovi - Pirova invazija
11. 1. punski rat - 2. punski rat
12. Ratovi protiv Mitridata - Spartakov ustanak
13. Saveznički rat - Sertorijanski rat
14. Augustovo uređenje carstva - Godina četvorice careva
15. Trajanova osvajanja - Posljedice podijele carstva