Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Opća povijest srednjeg vijeka
Kratica predmeta POVP3-1 Šifra predmeta 97961
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Majnarić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail ivan.majnaric@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706686
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznavanje studenta s osnovnim političkim događajima, društvenim i gospodarskim problemima, odnosno kulturnim i civilizacijskim dometima tijekom ranoga, razvijenog i kasnog europskog srednjovjekovlja, s naglaskom na mediteransko područje te srednju Europu i Hrvatsku. Osposobljavanje studenta za ovladavanje temeljnim pojmovima i terminima srednjovjekovnog doba, poticanje analiziranja, interpretiranja i kompariranja problematike, s naglaskom na procese dugog trajanja.

Sadržaj: Tijekom predmeta bit će obrađene teme od kasne antike do kraja XV.stoljeća. Pritom će se pozornost osobito posvetiti periodizaciji srednjovjekovlja i terminologiji nužnoj za razumijevanje tog doba. Osim toga,obrađivat će se temeljni događaji srednjovjekovlja, tri srednjovjekovne renesanse, odnos duhovnih i svjetovnih vlasti, geneza političkih ideja, demografski i gospodarski razvoj, fenomen križarstva, krivovjerja i prosjačkih redova te usporedno trajno analizirati temeljni društveni odnosi i postanak političkih i upravnih institucija.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Definirati osnovne pojmove u svezi sa srednjovjekovnom poviješću 2. Znati kronološki smjestiti događaje srednjeg vijeka 3. Prepoznati i povezati temeljne pojave i procese srednjovjekovnog doba 4. Interpretirati i sintetizirati političku, društvenu, gospodarsku, vjersku, kulturnu i inu problematiku srednjovjekovnog doba 5. Kritički pristupiti tumačenjima srednjovjekovne prošlosti s obzirom na različite pristupe u istraživanju tog doba 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 8. Koristiti suvremene informacijske tehnologije i vještine komuniciranja 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija
Literatura
Obvezna

W. Blockmans i P. Hoppenbrouwers, Introduction to medieval Europe, 300-1500, Abingdon, New York: Routledge, 2014. (odabrana poglavlja); I. Goldstein i B. Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja); R. Lopez, Rođenje Evrope: stoljeća V-XIV, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja)

Dopunska

M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1995 (odabrana poglavlja); Povijest (ur. E. Cravetto; gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), sv. 4.–8., Zagreb 2007.–2008. (odabrana poglavlja); J. Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2007.; J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.; J. Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij: eseji, Zagreb 1993.; G. Ostrogorski, Povijest Bizanta, Zagreb 2002.; New Cambridge Medieval History, sv. 1.–7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); M. Innes, Introduction to Early Medieval Western Europe, 300–900, Routledge, London 2007.; I. Wood, The Merovingian Kingdoms 450–751, London 1994.; Italy in the Early Middle Ages 476–1000 (ed. Cristina La Rocca), Oxford University Press, Oxford 2002.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge University Press, Cambridge 2011.; R. W. Southern, The Making of the Middle Ages, Pimlico, London 1993.; Italy in the Central Middle Ages 1000–1300 (ed. D. Abulafia), Oxford University Press, Oxford 2004.; I. S. Robinson, The Papacy 1073–1198. Continuity and Innovation, Cambridge University Press, Cambridge 1990.; C. Morris, The Papal Monarchy 1050-1250, Clarendon Press, Oxford 1989.; T. Mastnak, Crusading Peace: Christendom, the Muslim World, and Western Political Order, University of California Press, Berkeley in Los Angeles 2002.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, kolokviji (pismeni) i esej (pismeni);
  2. Završni ispit (pismeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

    • seminarske obveze – 20%
    • kolokviji – 25%
    • esej – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • pismeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Esej 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija kolokviji 3-14 tjedan nastave; esej: predaja do 11. tjedna nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje (periodizacija, ključni pojmovi i teorijske osnove; ciljevi predmeta, studentske obveze).
2. Na razmeđi kasne antike i ranoga srednjeg vijeka.
3. Istočnorimsko carstvo/Bizant i pojava Islama.
4. Početci Europe. Franačko kraljevstvo/carstvo.
5. Franački društveno-gospodarski odnosi i kulturno-intelektualne prilike.
6. Kontinuitet i diskontinuitet? Zapadna Europa za kriznoga X. stoljeća i burnoga XI. stoljeća.
7. Kolokvij.
8. Komunalna društva i nacionalna kraljevstva XII. stoljeća.
9. Renesansa XII. stoljeća.
10. Odnos duhovne i svjetovne vlasti. Krivovjerja, prosjački redovi.
11. Društvene i ekonomske promjene XIII. stoljeća. Tržišta i trgovci – euroazijski i mediteranski prostor.
12. Avignonsko sužanjstvo – nova uloga Francuske.
13. Kolokvij.
14. Dvorovi europskih vladara.
15. Nova obzorja – Turci Osmanlije i Novi svijet.
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar.
2. Na razmeđu kasne antike i ranoga srednjeg vijeka – seminar.
3. Istočnorimsko carstvo/Bizant i pojava Islama – seminar.
4. Početci Europe. Franačko kraljevstvo/carstvo – seminar.
5. Društvo u ranom srednjem vijeku – seminar.
6. Kontinuitet i diskontinuitet? Zapadna Europa za kriznog X. stoljeća i burnog IX. stoljeća – seminar.
7. Kolokvij.
8. Križarski ratovi – seminar.
9. Renesansa XII. stoljeća – seminar.
10. Odnos duhovne i svjetovne vlasti. Krivovjerja, prosjački redovi – seminar.
11. Mongolske invazije/Rusija u srednjem vijeku – seminar.
12. Društvo u razvijenom srednjem vijeku – seminar.
13. Kolokvij.
14. Stogodišnji rat – seminar.
15. Nova obzorja – Turci Osmanlije i Novi svijet – seminar.