Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Jezik i društvo
Kratica predmeta SOCP2-5 Šifra predmeta 187928
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Filip Galović
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail filip.galovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 674
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Glavnim je ciljem predmeta uputiti studente na razumijevanje odnosa između jezika i društva. S jedne se strane studenti upoznaju sa sociolingvistikom kao disciplinom, njezinim predmetom i metodama u istraživanjima, kao i s važnim sociolingvističkim pojmovima, dok se s druge strane upoznaju s relevantnim odabranim temama (jezik, rod i spol; jezik i dob; jezik i kontekst; jezik i politika; jezik i identitet; jezik i nacija; jezik i mediji; jezici u kontaktu; jezik i socijalni status). Pozornost je posvećena i jezičnim promjenama, posebice onima koje dolaze iz društva.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. definirati predmet, metode i ciljeve sociolingvistike; 2. ovladati osnovnim sociolingvističkim pojmovima; 3. razumjeti odnose između jezika i određenih društvenih kategorija (npr. dobi, roda i sl.); 4. samostalno uočiti i razlikovati jezične promjene, osobito one izazvane društvenim utjecajima; 5. poboljšati kritičko čitanje zadanih tekstova; 6. aktivno sudjelovati u sociolingvističkim istraživanjima.
Literatura
Obvezna

Galović, Filip (2016). Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);

Jutronić, Dunja (1985). „Aspekti socijalne ili urbane dijalektologije“. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 24: 29–38.;

Radovanović, Milorad (2003). Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića;

Wardhaugh, Ronald (2010). An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi); Materijal s predavanja.

 

Dopunska

Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip (ur.) (2009). Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput; Brozović, Dalibor (1997). “Narječja hrvatskoga jezika”. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Mirolslav Krleža; Brozović, Dalibor (1996). „Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“. Suvremena lingvistika 22.41-42: 87–94.; Bugarski, Ranko (2005). Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik i identitet“, 67–78; „Jezik i manjine“, 79–90; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268); Bugarski, Ranko (1976). „Predmet i metode sociolingvistike“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 7–13. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Bugarski, Ranko (2009). „Teorijske osnove urbane dijalektologije“. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek; Chambers, Jack (1995). Sociolinguistic Theory. Oxford: Blackwell; Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.) (2002). The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell; Downes, William (1998). Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press; Eckert, Penelope (2000). Linguistic Variation as Social Practice. Oxford: Blackwell; Ferguson, Charles Albert (1983). „Diglosija“. Argumenti 6.1-2: 179–186.; Fisman, Joshua A. (1978). Sociologija jezika. Interdisciplinarni društvenonaučni pristup jeziku u društvu. Sarajevo: Svjetlost; Granić, Jagoda (ur.) (2006). Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci); Ivir, Vladimir (1976). „Lingvistika i sociolingvistika“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 15–20. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Jutronić-Tihomirović, Dunja (1989). „Međudijalekatsko sporazumijevanje i utjecaj standarda na dijalekte“. Naše teme 33.4: 701–702.; Kapović, Mate (2004). „Jezični utjecaj velikih gradova“. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.; Labov, William (2001). Principles of Linguistic Change, Volume II: Social Factors. Oxford: Blackwell; Magner, Thomas (1983). „Gradski dijalekti u Jugoslaviji“. Argumenti 6.1-2: 187–195.; Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.) (2014). Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci); Škiljan, Dubravko (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing; Škiljan, Dubravko (1988). Jezična politika. Zagreb: Naprijed; Trudgill, Peter (2000). Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;
2. Uredno izvršeno samostalno istraživanje i predan pisani rad;

3. Uredno napisan i predan esej;
4. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva pismena kolokvija, predanome eseju te izvršenome samostalnome istraživanju s predanim pisanim radom.

Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – a) izvršeno samostalno istraživanje; b) 1. kolokvij (pismeno); c) 2. kolokvij (pismeno); d) esej;
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

   1) izvršeno samostalno istraživanje – max. 20 bodova
   2) 1. kolokvij – max. 25 bodova
   3) 2. kolokvij – max. 20 bodova

   4) esej – max. 5 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Istraživanje 0.56 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.56 20
Esej 0.14 5
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 7. tjedan nastave; 2. kolokvij – 15. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem i literaturom. Jezik kao društveni fenomen.
2. Tradicionalna dijalektologija. Metodologija dijalektoloških istraživanja.
3. Mjesni govori, skupine mjesnih govora, dijalekti, narječja.
4. Urbana (socijalna) dijalektologija. Jezik grada.
5. Od dijalektologije prema sociolingvistici. Razvoj sociolingvistike kao discipline. Srodne discipline. Odnos sociolingvistike prema drugim disciplinama. Predmet sociolingvistike.
6. Osnovni sociolingvistički pojmovi. Metodologija sociolingvističkih istraživanja.
7. Kolokvij.
8. Jezik, rod i spol. Jezik i dob.
9. Jezik i kontekst. Jezik i politika.
10. Jezik i identitet. Jezik i nacija.
11. Jezik i mediji.
12. Jezici u kontaktu.
13. Kako i zašto se jezici mijenjaju? Mehanizmi jezičnih promjena. Povezanost promjena u jeziku s društvenom raslojenosti.
14. Jezik i socijalni status. Sinteza.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata s literaturom, studentskim obvezama i načinom izrade seminara.
2. Proučavanje različitih metoda dijalektoloških istraživanja. Rasprava.
3. Slušanje odabranih čakavskih, kajkavskih i štokavskih zvučnih zapisa i rasprava o hrvatskim mjesnim govorima.
4. Slušanje odabranih zvučnih zapisa na hrvatskim gradskim govorima i proučavanje/rad na tekstovima pisanim hrvatskim gradskim govorima.
5. Rasprava o sociolingvističkim područjima.
6. Rasprava o važnim sociolingvističkim terminima. Rasprava o sociolingvističkim metodama u istraživanju.
7. Kolokvij.
8. Istraživanje i proučavanje utjecaja roda i rodnih razlika na jezik.
9. Istraživanje i proučavanje različitih jezičnih stilova i njihovih funkcija u pojedinome kontekstu. Proučavanje utjecaja jezične politike.
10. Rasprava o raznim teorijama identiteta i njihovu utjecaju na jezik. Proučavanje tijeka stvaranja standardnih jezikā.
11. Istraživanje i proučavanje utjecaja medija na jezik.
12. Uočavanje jezičnih kontakata na primjerima.
13. Rasprava o društvenim uzrocima jezičnih promjena. Rasprava.
14. Proučavanje utjecaja socijalnoga statusa na jezik. Sinteza.
15. Kolokvij.