Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2018. / 2019. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija
1.
Usmjerenje Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Javne politike II: Socijalna politika
Kratica predmeta SOCD124 Šifra predmeta 101853
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 30
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Zdenko Babić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Danijel Badurina
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi kolegija
Studenti u okviru ovog kolegija trebaju steći osnovna znanja o socijalnoj politici kao javnoj djelatnosti usmjerenoj na prevladavanje socijalnih rizika, siromaštva i socijalne isključenosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo društvenom kontekstu u kojem se socijalna politika definira i primjenjuje, vrijednosnim polazištima te sustavima socijalne politike. Zaključno će biti riječi o aktualnim kontroverzijama i perspektivama socijalne politike u kontekstu globalizacije te porasta značenja nadnacionalnih integracija

Sadržaj kolegija
Osnovni pojmovi: socijalna politika, socijalna država, socijalna pravda, socijalno pravo, socijalna sigurnost, socijalna zaštita, socijalna kohezija.
Vrijednosti socijalne politike: jednakost, sloboda, socijalna pravda, solidarnost, uzajamnost, supsidijarnost.
Povijest socijalne politike: pretpovijest, počeci, eksperimentalno razdoblje, “zlatno doba” nakon Drugog svjetskog rata, kriza i preispitivanje tijekom posljednja tri desetljeća; perspektive socijalne politike i socijalne države. Povijest socijalne politike u Hrvatskoj. Aktualni problemi socijalne politike Hrvatske.
Tipovi socijalne politike: bismarckovski, liberalni, socijal-demokratski, južnoeuropski, druge tipologije socijalne politike; tipološka obilježja hrvatske socijalne politike.
Sustavi socijalne politike: mirovinski sustav, invalidski sustav, zdravstvena zaštita, nezaposlenost, obiteljska politika, socijalna pomoć i socijalna skrb, stambena politika, civilno društvo i socijalna politika.
Globalizacija, nadnacionalne integracije i socijalna politika: globalizacija i njezin utjecaj na socijalnu politiku u okviru države-nacije, nastajanje i perspektive nadnacionalne socijalne politike; traganje za novom ravnotežom slobode i sigurnosti. Globalizacija, integracija u Europsku uniju (europeizacija) i socijalna politika Hrvatske

 
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Objasniti pojmove socijalna politika, socijalna država i socijalna pravda; prezentirati povijest i razvoj socijalne politike; razumjeti i objasniti razliku tipova socijalne države; objasniti sadašnje izazove socijalnih država; navesti planove reforme socijalne politike; analizirati socijalnu politiku Hrvatske.
Literatura
Obvezna

Puljiz V. (ur.) i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
Puljiz, V. (ur.) i sur. (2016.) Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (izdanje u pripremi)

Zrinščak, S. (ur.) (1998.) Globalizacija i socijalna država. Zagreb: RSP i SSSH;

Zrinščak, S. (ur.) (2006.) Socijalna država za 21. stoljeće – privid ili stvarnost, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

Dopunska

Revija za socijalnu politiku (1994 – 2015) (više članaka), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Studijski centar socijalnog rada
Journal of European Social Policy (1990 – 2015) (više članaka), SAGE, London
Vijeće Europe (2002) Pristup socijalnim pravima, (izdanje na hrvatskom jeziku, Strasbourg)

 
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – prema uputama pripremljeno i na zadani datum izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

 
Način polaganja ispita

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje (usmeno); 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).

 
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9% bodova

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – max. 10 %
2) 1. kolokvij – max. 30 %
3) 2. kolokvij – max. 30 %

b) Završni ispit – 30% ocjene

 
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)